Unatoč dugogodišnjim najavama kako će reljefi koji su se nalazili na postolju spomenika kralja Tomislava biti preneseni na prikladnije mjesto trajnog čuvanja, oni su i dalje naslonjeni na zid u dvorištu palače Grlečić – Jelačić koja se nalazi preko puta zgrade Hrvatskog sabora.
Riječ je o reljefima “Hrvatska mornarica” i “Pomirba” koje su izradili kipari Ivan Sabolić i Želimir Janeš. Pomirba prikazuje kralja Tomislava koji miri bugarskog kralja Petra sa srpskim knezom Zaharijem. Na postament spomenika postavljeni su 1949. godine kako bi zamijenili izvorne reljefe koji su zbog Jugoslavije postali politički nepodobni.
Naime, izvorni su reljefi prikazivali Krunidbu Tomislava i Splitski Sabor, a izradio ih je autor spomenika, kipar Robert Frangeš-Mihanović. Nakon uklanjanja 1949. godine, pohranjeni su u Gliptoteci HAZU gdje su ostali sve do 1991. godine kada su vraćeni na svoje mjesto gdje se nalaze do danas.
S druge strane, nakon uklanjanja, “Pomirba” i “Hrvatska mornarica” odloženi su u palaču Grlečić Jelačić koja je tada služila kao depo Muzeja grada Zagreba, prvo pod krovom a kasnije su premješteni u dvorište gdje stoje sve do danas.
U međuvremenu, mediji su periodički, tijekom 2009. i ponovo tijekom 2012. godine izvještavali o sudbini reljefa koje zbog povijesnih okolnosti nitko ne želi. U tim je izvještajima naglašena njihova umjetnička i baštinska vrijednost te je naglašena potreba prikladnijeg skladištenja.
No, sve do danas to se nije dogodilo te neželjeni reljefi još uvijek stoje u dvorištu palače i propadaju, kao nijemi spomenik jednog vremena.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
