U izložbenom ormariću iličkog nebodera otvorena je izložba Arheološkog muzeja Zagreb „Što su jeli naši (pra)stari“, a koja posjetitelje vodi na zanimljivo putovanje u prehranu ljudi iz starijeg željeznog doba. Autorica izložbe je Ana Đukić, a može se razgledati do 29. svibnja 2026.
Riječ je o osmom izdanju izložbenog projekta PROZOR, kroz koji muzej publici predstavlja različite teme iz arheologije na pristupačan i zanimljiv način.
Kako znamo što su jeli ljudi prije više od 2500 godina?
Iako za razdoblje starijeg željeznog doba ne postoje pisani izvori o prehrani, arheolozi su uspjeli rekonstruirati jelovnik tadašnjih zajednica zahvaljujući arheološkim nalazima. Ključni tragovi dolaze s arheološkog lokaliteta Kaptol kod Požege, gdje su pronađeni brojni ostaci hrane i predmeti povezani s njenom pripremom.
Među njima su pougljenjena zrna žitarica, sjemenke biljaka, životinjske kosti, keramičke posude te kameni alati koji su se koristili za mljevenje i obradu namirnica. Analizom takvih nalaza znanstvenici mogu otkriti koje su se biljke uzgajale, koje su se životinje koristile u prehrani te na koji su se način pripremali svakodnevni obroci.
Kuharica inspirirana arheologijom
Izložba je povezana i s međunarodnim projektom Iron-Age-Danube, u kojem su sudjelovali stručnjaci iz više podunavskih zemalja. Jedan od zanimljivih rezultata projekta je kuharica halštatske hrane, temeljena upravo na arheološkim nalazima iz Kaptola.
Sastojci korišteni u receptima potječu iz stvarnih arheoloških analiza, pa posjetitelji mogu dobiti ideju kako su izgledali obroci ljudi koji su živjeli prije više od dva i pol tisućljeća.
Hrana kao putovanje kroz vrijeme
Izložba u Iličkom neboderu prati i niz dodatnih online sadržaja koji detaljnije objašnjavaju četiri tematske cjeline postava. Kroz njih posjetitelji mogu otkriti kako hrana nije bila samo svakodnevna potreba, nego i dio šire priče o ljudima, običajima i znanjima koja su oblikovala naše prostore mnogo prije pojave pisane povijesti.
Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima
Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.
Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.
Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.
