U Biogradu na Moru je sada obojeni spomenik kralju Tomislavu koji podsjeća na portret iz 1941. godine. Jedne podsjeća na brojne kipove u hrvatskim crkvama širom Hrvatske. Druge pak podsjeća na lutku iz zabavnog parka. U međuvremenu, u Splitu je bio znanstveni skup prepun novih saznanja o kralju Tomislavu i Hrvatskom Kraljevstvu.
Obje su se manifestacije održale istovremeno, od 8. do 10. svibnja o čemu ovaj članak predstavlja preglednu bilješku, ali i o fenomenu koji u Hrvatskoj postaje obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Pa krenimo redom (što je česta doskočica redakcijskih novinarskih školica prvog desetljeća 21. stoljeća, op.a.).
U Biogradu na Moru, nekoć kraljevskom gradu i jednom od najvažnijih povijesnih središta Hrvatske podignut je spomenik kralju Tomislavu. Za razliku od drugih spomeničkih prikaza kralja Tomislava, ovaj je obojen u žive boje što je iznenadilo i izazvalo kritike dijela javnosti, o čemu je prvi izvijestio Jutarnji list.
Povod za postavljanje spomenika bila je velika narodna proslava 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Od 8. do 11. svibnja 2025. godine događala se u tom gradu koji stremi zvati se “kraljevskim”.
1100 godina Hrvatskog Kraljevstva
U isto se vrijeme u Splitu održao jedinstven znanstveni skup “Početci kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba”. Ondje su iznesena brojna nova saznanja o Hrvatskom Kraljevstvu i vremenu kralja Tomislava te tadašnjim društveno-političkim odnosima u Europi. Iz mnogih izlaganja doznali smo da je Hrvatska i prije kralja Tomislava bila čvrsto vezana uz Rimokatoličku crkvu, dok su neki autori postavili tezu da je Hrvatska moguće još ranije bila izdignuta u status kraljevstva.
I jedna i druga prigoda dio su obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva koja sve više postaje povod za brojna planirana i neplanirana događanja diljem zemlje.
Kako je o tome Hrvatska Vlada odlučila još u ožujku 2024. na posljednjoj sjednici prije parlamentarnih izbora, različite su institucije imale više vremena za pripremu različitih projekata obilježavanja poput znanstvenih skupova, predavanja, postavljanja ploča, bisti i izložbi.
Kasnije, uz manje vremena i više komercijalne inspiracije, najave govore o viteškim turnirima, festivalima oživljene povijesti, kvizovima… Kako neslužbeno doznajemo, sprema se i prvi festival elektronske glazbe inspiriran vremenom kralja Tomislava.
Hrvatsko Kraljevstvo u porama društva
Hrvatsko Kraljevstvo pomalo prodire u sve pore društva inspiriranog vremenom kad je sve počelo.
U tom mnoštvu događanja svatko uključen u obilježavanje pronalazi inspiraciju na svoj način. Tako je obojeni spomenik, kojega opisuju da pomalo podsjeća na lutka iz zabavnog parka, rad Gorana Miškovića, kipara iz Vancouvera u Kanadi. Financirala ga je obitelj poduzetnika Joška Vukića, također iz Vancouvera. Od ravnatelja Zavičajnog muzeja Biograda na Moru Draženka Samarardžića doznajemo i kako je u osmišljavanju spomenika sudjelovalo i gradonačelnik Biograda na Moru Ivan Knez koji se bavio prikupljanjem građe. Kako taj grad, u kojem su krunjeni kasniji vladari, želi postati poznat kao “kraljevski grad”, ovogodišnja je fešta već najavljena i za sljedeću godinu. Odlučeno je i da će Spomenik kralju Tomislavu biti postavljen na trg ispred gradskog poglavarstva da ga svi vide.
To što ga svi vide izazvalo je kontroverze u dijelu javnosti koji ga je prozvao kičem jer on odudara od standardnog prikaza kralja Tomislava kakav je prije bio formiran. Tako je obojeni spomenik u Biogradu sasvim sigurno trodimenzionalna kopija inspirirana uljem na platnu autora Josipa Horvata znanog još kao “Međimurec”. U tom prikazu vladar sjedi na prijestolju odjeven u crveni plašt držeći insignije narodnih vladara. Poznatu sliku naslikao je 1941. godine.
Skulptura u Biogradu na Moru ujedno je i prvi spomenik kralju Tomislavu, odnosno Hrvatskom Kraljevstvu inspiriran slikom. Izazovno je prevesti sliku u skulpturu, no očito prijevod postojećeg prikaza kralja Tomislava postaje trend. No, neovisno o tome da li Vam se sviđa ili ne sviđa ovaj spomenik, ne može se osporiti da je izazvao veliku medijsku pozornost. Time je svakako još više popularizirao obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.
Slike kao inspiracija za skulpture
Povodom iste obljetnice u Hrvatskoj se planira podizanje još nekoliko skulptura. Među njima svakako je najzanimljivija akcija Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”. U mnoštvu svojih projekata obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva Družba priprema izradu i postavljanje spomenika “Dolazak Hrvata na Jadran” prema motivima istoimene slike Otona Ivekovića.
Zanimljivo je da će spomenuta skulptura biti postavljena na odmorištu Skradin na autocesti A1, za koju DBHZ predlaže da se preimenuje u “Autocestu kralja Tomislava”. Tako su to svojevremeno tražili sudionici Hrvatskog proljeća krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. On neće biti u boji nego izliven u bronci i, prema najavama, pozamašnih dimenzija – da se vidi što bolje.
Ranije u godini obilježavanja 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva varaždinski umjetnik Nikola Vudrag predstavio je svoju viziju Hrvatskog Kraljevstva. Riječ je o modernoj skulpturi koja predstavlja položenu glavu kralja Tomislava. I ovaj spomenik je dočekan s dozom kontroverze jer je riječ o novom portretu simbola koji odudara od njegovih ranijih uobičajnih prikaza.
Ilustrator i grafički dizajner, Šibenčanin Jakov Tabula, kojeg na Instagramu možete pronaći pod @tabula.hr, inspiraciju je ranije pronašao u spomeniku Petru Krešimiru IV., radu kiparice Marije Ujević-Galetović koji je postavljen u Šibeniku 2000. godine. Tabula spomenik prikazuje u potpuno drugoj formi motiva koji je moguće primjeniti kako u slici tako i komercijalnoj formi. Tabula je, kako kaže, inspiriran Hrvatskim Kraljevstvom pa svoj rad naziva “Kralj”.
Spomenute skulpture i bezbrojni prikazi kralja Tomislava koji se događaju 2025. godine iterpretacija su današnjeg društva koje izučava simbol stvoren odavno! Onaj kralja Tomislava kao personifikacije hrvatske državnosti – kako 1925. godine kada je obilježavana 1000. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva, tako i danas.
Tradicionalna inspiracija u modernim interpretacijama
Stoga ne čudi da je 100 godina kasnije prilikom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva njegova tradicionalna slika narušena starom inspiracijom u novom formatu s jedne i novim shvaćanjem prikaza kralja Tomislava koji proizvodi nova generacija s druge strane.
U međuvremenu, internet je preplavljen prikazima kralja Tomislava u kojem utjecajem umjetne inteligencije i novih medija jedinstven prikaz kralja Tomislava uzmiče i sve manje postoji. To fragmentira simbol kralja Tomislava u kojem se u medijskom prostoru naglasak pomiče na nepoznato i nesigurno. To neminovno dalje rastvara vizualno uspostavljen simbol prvog hrvatskog kralja. Ujedno, prilika je to za novi izričaj, odmaknut od postojećeg u logici proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva koja se u prvim mjesecima obilježavala slično kao i prije 100 godina.
S jedne strane, spomenuti obojeni spomenik u Biogradu je idealna humoreska Tik Tok generacija, koje će ga sasvim sigurno vidjeti i vrlo vjerojatno objaviti na svojim profilima. Oni su ti koji imaju pravo na svoje generacijsko stvaranje simbola kralja Tomislava.
Stvarni početci Hrvatskog Kraljevstva
S druge strane, na skupu u Splitu nepobitno je potvrđeno da je kralj Tomislav uistinu postojao te je nosio titulu rex (lat. kralj)! Rex jer ga je tako zvao papa u svojim pismima. Rex zato što ga tako nazivaju u zapisima sa splitskog crkvenog sabora iz 925. godine!
Zašto ga je papa tako zvao iz više su kuteva opisali znanstvenici na skupu s početka ove priče. Negdje u vrijeme kad je otkriven spomenik slušali su izlaganja o onome što se stvarno dogodilo: da je jednom bio kralj Tomislav i da je to bio početak Hrvatskog Kraljevstva koje je bilo poštovana srednjovjekovna kraljevina predana Rimokatoličkoj crkvi i koja se osim latinicom služila i glagoljicom.
To je bilo stvarno i medijski najmanje popraćeno iako su neka izlaganja skupa otvorila put spoznajama i otkrićima koji daju nove uvide na vrijeme kada se formiralo Hrvatsko Kraljevstvo, ne onima dosadašnjima koji su stvoreni 1925. godine.
Dolaskom lijepih dana više je aktivnosti pa nas čeka ljeto u znaku kralja Tomislava. Što će dalje biti, ostaje za vidjeti jer je počela utrka na čijem je kraju Hrvatsko Kraljevstvo. Ono kraljevstvo kako će ga doživjeti današnja djeca i mladi. Svi oni uglavnom znaju da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj. I to je nepobitno.
