in

Od otvorenja, zvjezdarnica u Zagrebu postala je mjesto gdje svemir djeluje bliže

5. prosinca 1903. godine.

Zvjezdarnica u Zagrebu, Popov toranj, FOTO: Blaga&misterije

Zvjezdarnica na Popovu tornju u zagrebačkom Gornjem gradu svečano je otvorena 5. prosinca 1903. godine. Prvi je upravitelj postao Oton Kučera koji je opisao njezinu svrhu i temeljne djelatnosti. 

“Našemu astronomijskom opservatoriju dvojaka je svrha: 1. da prema svojim instrumentalnim sredstvima i radnim silama doprinosi napredovanju nauke same i 2. da navlastito u hrvatskoj inteligenciji i mladosti širi rezultate ove najuzvišenije, najljepše i najsavršenije nauke prirodne, pak da postane neko središte za sve, koji se zanimaju za ovu nauku u hrvatskom narodu.”

Na prijelazu 19. i 20. stoljeća, kada je osnovana Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnoga društva na Popovu tornju, Zagreb je postao moderno političko, kulturno i gospodarsko središte Hrvatske, osobito njezinih sjeverozapadnih dijelova, koji se sve više povezuje s europskim tijekovima.

Zvjezdarnica je utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD), a Gradsko poglavarstvo je za njene potrebe predalo prostorije u Popovu tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa.

Ugledu zvjezdarnice pridonio je i hajdelberški astronom August Kopff, imenovavši novootkriveni planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice.

Do 19. stoljeća i razvoja moderne astronomije, Hrvati su u svojoj povijesti imali velik broj poznatih znanstvenika i filozofa koji su se bavili astronomijom i u njoj postigli vrijedne rezultate, od Hermana Dalmatina iz 12. stoljeća preko Ivana Viteza od Sredne (15. st.), Franje Petriša (16. st.) i Ruđera Boškovića (18. st.).

Podržite priče koje ostaju skrivene u arhivima

Ovakvi tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja, rada s izvornom arhivskom građom i suradnje s autorima koji hrvatsku prošlost otkrivaju iz dokumenata koji često desetljećima ili stoljećima ostaju izvan javnosti.

Ako želite pomoći da Blaga & misterije nastave objavljivati ovakve autorske i istraživačke priče, podržite naš rad donacijom. Svaka podrška, bez obzira na iznos, pomaže nam da nastavimo istraživati, objavljivati i otvarati teme koje bi inače možda ostale skrivene.

Podržite istraživanje priča koje još čekaju da budu pronađene u arhivima.

21

FOTO REPORTAŽA: Pogledajte kako je bilo na Sajmovima hrane i zdravog življenja Zagrebačkog velesajma

Tajnovita pećina nadomak kraljevske Vrane od doba Ilira bila je svetište gdje su se prinosile žrtve nimfama i bogovima