Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske bogatiji je za novo nematerijalno kulturno dobro – Stomorina, dvizanje bandiri, tradicionalni običaj koji se održava isključivo u Omišlju na otoku Krku u povodu svetkovine Velike Gospe, 15. kolovoza.
Naziv Stomorina potječe od izraza Sta Maria (Sveta Marija) te odražava simboliku Uznesenja Blažene Djevice Marije, kojoj je posvećena omišaljska župna crkva. Riječ je o najvažnijem blagdanu za lokalnu zajednicu, a običaj se prema predaji neprekidno izvodi od kraja 18. stoljeća.
Upravo je njegova dugovječnost, kao i snažna povezanost s identitetom mjesta, bila temelj za upis u Registar.
Noć podizanja bandire
Središnji element običaja je podizanje bandire – posebno ukrašenog štapa dugog oko 3,7 metara – u noći s 14. na 15. kolovoza. Bandira se postavlja na glavnom trgu ispred župne crkve, gdje ostaje do 17. kolovoza.
U točki sjecišta dvaju višemetarskih ukrašenih konopaca, rastegnutih na četiri strane i vezanih za krovove okolnih zgrada, uzdiže se bandira kao središnji simbol svečanosti. Ukrašena je obručima s desecima marama (facoli), raznobojnim trakama i krunom. Marame simboliziraju anđele koji prate Marijino Uznesenje, dok sezonsko voće – koje se također vješa na konstrukciju – predstavlja zahvalu za dobar urod, zadržavajući pritom i elemente starijih, pretkršćanskih slojeva tradicije.
Tenec – ples pod bandirom
Drugi dio proslave odvija se 16. kolovoza navečer, kada se pod bandirom pleše tradicijski ples tenec. Mladići, odjeveni u mornarsku odjeću, i djevojke u svijetlu varijantu tradicijske nošnje plešu uz pratnju sopaca i svečanu melodiju mantinjadu.
Nekada je upravo taj ples bio prostor društvene interakcije, iskazivanja naklonosti i stvaranja novih veza unutar zajednice. I danas su mladi i nevjenčani mještani glavni nositelji običaja, čime Stomorina ostaje živa i prenosiva baština. Kulturno-umjetničko društvo „Ive Jurjević“, jedan od ključnih nositelja običaja, pokrenulo je inicijativu za upis Stomorine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Upis predstavlja potvrdu da ovaj otočni običaj nije tek folklorna svečanost, nego slojeviti simbol zajedništva, lokalnog ponosa i kontinuiteta.
