Kad bismo priču o Tareju sveli samo na olupinu rimskog broda, propustili bismo razumjeti širi kontekst zaboravljenog lokaliteta o kojem smo pisali ljetos nakon otrkića da je u plićaku na plaži leži nezaštićena olupina.
Kako je objasnio Ranko Starac, kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, Tarej nije samo mjesto jednog povijesnog događaja, već dio složene mreže priobalnih zakloništa, naselja i trgovačkih ruta koje su oblikovale život na Cresu kroz stoljeća.
Tragovi života u sjeni vremena
„Uvala Portijel iza rta Tarej najbolje ilustrira način života na ovom dijelu otoka,“ nastavlja Starac. „Ulomci amfora i građevinskog materijala, uključujući krovne tegule, jasno pokazuju da je ovdje postojala mala vila ili zaklonište u kasnoj antici. To su bili ključni objekti, mjesta gdje su se trgovci i pomorci zaustavljali, odmarali ili obavljali manje poslove.“
Iako danas ove uvale djeluju mirno i netaknuto, tragovi keramike i opeke svjedoče o prošlim stoljećima intenzivnog prometa. „Uvala Kruščica s velikim šljunčanim žalovima bila je pristanište, baš poput Portijela,“ objašnjava Starac. „Ali ono što vidimo danas, suhozidne ograde i razgrađeni objekti, samo su blijedi odsjaj nekadašnje aktivnosti.“
Zaboravljeni Sveti Vid je središnji dio priče
Dok Tarej i njegove uvale nude fragmentarne dokaze života, pravo srce ove povijesti leži u selu Sveti Vid, koje danas gotovo uopće ne postoji. Starac nam je detaljno opisao urušeno naselje, kroz koje prolazite cestom prema trajektnom pristaništu u Mergu.
„Crkvica Svetog Vida, iako skromna, priča nevjerojatnu priču o kontinuitetu,“ kaže. „Sagrađena je na temeljima ranokršćanske kapele, a oko nje su gomile odbačenih ulomaka keramike i opeke, dokaz dugotrajne ljudske prisutnosti.“
Ostaci naselja pokazuju kako se život u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku pomicao s obale prema unutrašnjosti, na sigurnije položaje. Dominantne uzvisine iznad Svetog Vida, s prapovijesnim gradinama i kamenim nadgrobnim gomilama, potvrđuju kako je ovo područje bilo naseljeno i u mnogo starijim razdobljima.
Olupina kao dio veće slagalice
„Kada promatramo olupinu u plićaku Tareja, ne smijemo je gledati kao izolirani nalaz,“ upozorava Starac. „Ona je dio šire priče. Možda je bila teretni brod povezan s vilama poput one u Portijelu, ili dio flote koja je osiguravala ove priobalne zakloništa.“
Keramika pronađena oko rta i uvala možda pripada upravo tom brodu, ili pak svjedoči o trgovačkim rutama koje su povezivale Cres s ostatkom Jadrana. Bez sustavnih istraživanja, teško je reći više, ali potencijal ovog lokaliteta je ogroman.
Što Tarej može postati?
Starac zaključuje s optimizmom: „Tarej nije samo priča o zaboravljenoj olupini, već o bogatom povijesnom krajoliku koji čeka da ga istražimo. Ako se udruže svi koji žele sačuvati našu baštinu – od lokalne zajednice do stručnjaka i entuzijasta – možemo od Tareja napraviti mjesto koje će pričati priče o tisućama godina povijesti.“
Dok smo slušali njegove riječi, postalo je jasno kako Tarej nije samo točka na karti, već čitav svijet koji čeka da se ponovno otkrije. Što toj plaži donosi 20245. godina, ostaje za vidjeti što ćemo svakako zabilježiti.
