Gradski muzej u Čazmi poprište je energetske obnove vrijedne 1,7 milijuna eura koja je otkrila nešto što je iznenadilo i same arheologe koji lokalitet istražuju još od 2008. godine. Naime, tijekom ondašnjih istraživanja pronađene su renesansne ukrasne opeke s motivima ptica, grozdova i dječaka, popularno zvanima putto, s grozdovima. Ovaj pronalazak je dao za zaključiti da je ovaj prostor bio raskošno uređen prema najmodernijim europskim trendovima svojega doba. Stoga nije u potpunosti iznenadilo da se ispod temelja današnjeg muzeja u centru Čazme nalazi renesansni biskupski kaštel iz 15. stoljeća, što je potvrđeno tijekom radova na obnovi ove godine.
Međutim, daljnjim istraživanjem na 2,5 metra dubine pronađeni su ostatci srednjovjekovne biskupske utvrde iz 13. stoljeća. Dokazuje to raskoš Čazme kao jednog od negdašnjih najvažnijih gradova tadašnje Hrvatske.
Vrijedni nalazi
Zagrebački biskupi tada su bili među najbogatijima u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Angažirali su talijanske majstore koji su uredili biskupsku rezidenciju u duhu vrhunskog renesansnog luksuza.
Pronađeni su i ostaci kaljevih peći, skupocjenog nakita, posuđa i brojnih drugih artefakata, dokazujući bogatstvo života unutar utvrde. “Čazma je tada imala šest crkava, veliku utvrdu i strateški izuzetno važan položaj”, ističe ravnateljica muzeja Maja Cepetić Rogić u razgovoru za Moj portal.
Čazma kroz legende i činjenice
Ne samo da je grad bio važno crkveno i političko središte, već se oko njega isprepliću i brojne legende. Nedaleko od Čazme nalazi se utvrda Gumnik, poznata kao “vodenograd”. Uz nju se veže priča o zatočenju kraljice Marije Anžuvinske i njezine majke, te o bitkama protiv Osmanlija.
Posebnu važnost Čazmi daje i činjenica da je ovdje pokopan herceg Koloman, brat kralja Bele IV, koji je poginuo u bitci s Tatarima 1241. godine. U njegovu čast crkva svete Marije Magdalene, gdje su njegovi posmrtni ostaci, izgrađena je kao raskošni mauzolej, za što su angažirani najbolji umjetnici tog doba.
Leksikon utvrda Hrvatske tako Čazmu opisuje kao gradski kaštel koji se u dokumentima spominje krajem 11. stoljeća kao biskupsko naselje na području današnjega sela Ivanske. Kad je 1223. to naselje stradalo, na mjestu današnje Čazme sagrađeno je za hercega Kolomana novo naselje s nizom svjetovnih crkvenih zdanja. Poslije Kolomanove smrti kaštel je prešao u posjed zagrebačkoga biskupa.
-
Akcija!
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek
Izvorna cijena bila je: 69 €.59 €Trenutna cijena je: 59 €.
Od utvrde preko sandžaka do muzeja
U rukama biskupa je do 1552. kada su je osvojili Osmanlije i pretvorili u sjedište Čazmanskoga sandžaka. S obzirom na to da je ležala uz samu slavonsko-osmansku bojišnicu, Osmanlije su je 1559. napustili te prilikom povlačenja razvalili. Početkom idućeg stoljeća Čazmu je zaposjela hrvatska vojska te na mjestu stare utvrde od drvene građe u periodu od šest godina podigla novu utvrdu.
Kaštel u Čazmi bio je, uz Dubravu, Ivanić i Zagreb, najvažnija rezidencija zagrebačkoga biskupa tijekom cijeloga razvijenog i kasnoga srednjeg vijeka. Ostatci biskupske utvrđene rezidencije i potonjega renesansnog kaštela u Čazmi nalaze se na velikom i zaravnjenom brežuljku u središtu grada, nasuprot znamenitoj romaničkoj župnoj crkvi sv. Marije Magdalene.
Čini se da arheološki nalazi ispod sadašnjeg središnjeg trga svjedoče da se ispod moderne Čazme krije još jedan, srednjovjekovni grad. Najnoviji pronalasci bit će stručno dokumentirani i, prema planovima muzeja i Ministarstva kulture, u budućnosti predstavljeni široj javnosti.
