U zgradi budućeg Hrvatskog povijesnog muzeja na Griču, na šestu godišnjicu zagrebačkog potresa, položena je vremenska kapsula kao simboličan i trajni zapis jednog od najzahtjevnijih razdoblja suvremene hrvatske baštine.
Kapsula je položena u sklopu obnove Palače Jelačić, gdje započinje izgradnja interpolacije spojnog mosta, suvremenog arhitektonskog zahvata u povijesnoj jezgri Zagreba. Time je označen prijelaz iz faze konstrukcijske obnove u fazu oblikovanja budućeg identiteta muzeja.
Povelju koja je pohranjena u kapsulu potpisali su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar.
Uz povelju, u kapsulu su pohranjeni i predmeti koji svjedoče o vremenu u kojem živimo , kao zapis zajedničkog napora države, struke i institucija u obnovi nakon potresa.
Riječ je o projektu koji će, nakon završetka, omogućiti prvi stalni postav nacionalne povijesti u suvremenom muzeološkom obliku. Otvorenje novog postava planirano je krajem 2027. godine.
Obnova kao generacijski projekt
Polaganje vremenske kapsule održano je u sklopu obilaska obnovljenih zgrada i gradilišta u Zagrebu, kojem su prisustvovali predsjednik Vlade i članovi Vlade.
Tom je prilikom istaknuto da je u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada investirano ukupno 4,6 milijardi eura, od čega 2,8 milijardi na području Zagreba. Obnova se, umjesto povratka na staro stanje, provodi prema suvremenim protupotresnim standardima, a završetak većine projekata očekuje se do 2030. godine.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako je riječ o generacijskom poduhvatu u kojem se, uz konstrukcijsko ojačanje i energetsku obnovu, istodobno čuvaju i prezentiraju povijesne vrijednosti objekata.
„Pronašli smo način da primijenimo nove tehnologije i protupotresne metode, a da sačuvamo povijesne strukture i spomeničke vrijednosti zgrada“, istaknula je ministrica, dodavši kako se najveći broj javnih objekata obnavlja upravo putem Ministarstva kulture i medija.
Ukupno se obnova provodi na više od 500 zgrada, od čega je više od 300 već dovršeno, dok je u Zagrebu angažirano više od milijardu eura za projekte obnove kulturne baštine i javnih zgrada.
Muzej kao nova točka identiteta
Obnova dviju palača – Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch i Jelačić omogućit će realizaciju prvog stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja. Projekt ukupne vrijednosti gotovo 52 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, državnog proračuna i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Upravo zato vremenska kapsula dobiva dodatno značenje – ona ne bilježi samo trenutak obnove, nego i prijelomnu točku u kojoj institucija bez stalnog postava, nakon gotovo 180 godina postojanja, dobiva priliku za cjelovitu i suvremenu prezentaciju hrvatske povijesti.
Simboli obnove grada
Uz muzej, tijekom obilaska istaknuti su i brojni drugi projekti obnove u Zagrebu – od velikih kulturnih institucija poput Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Mimara i Umjetničkog paviljona, do Hrvatskog glazbenog zavoda i palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Obnova sakralnih objekata u velikoj je mjeri dovršena, dok se radovi nastavljaju na najzahtjevnijim zgradama poput Zagrebačke katedrale, crkve sv. Katarine i kompleksa u Remetama.
Na samu obljetnicu potresa, vrata je građanima otvorila i bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici – jedan od simbola stradanja, ali i obnove Zagreba. U tom kontekstu, vremenska kapsula položena u srcu povijesne jezgre grada postaje više od simboličnog čina. Ona je zapis vremena u kojem je obnova postala zajednički projekt države, struke i društva i podsjetnik na odgovornost prema baštini koju će tek buduće generacije u potpunosti sagledati.
