in

Priča o turskom kokotu i hvarskoj Zviri iz boja “na kraju svita” gdje je odlučena sudbina zapadne civilizacije

Posjetite izložbu “U početku bijaše kraljevstvo” u Galeriji Klovićevi dvori i pronađite Zmaja i Kokota, tihe svjedoke bitke kod Lepanta. Pogledajte ih izbliza i podijelite svoju fotografiju tog detalja s oznakom #čuvaripamćenja i tako postanite dio priče.

Izložba U početku bijaše kraljevstvo, izloženi artefakti FOTO: MBT / Blaga & misterije
Izložba U početku bijaše kraljevstvo, izloženi artefakti FOTO: MBT / Blaga & misterije

Jedna od dvorana izložbe “U početku bijaše kraljevstvo” posvećena je ratu, bolje rečeno stoljećima ratova u kojima je čest protivnik bilo Osmanlijsko Carstvo. Borilo se na kopnu, što je predstavljeno kroz oružje i opremu junaka, i na moru, što nas dovodi do priče o Kokotu i Zmaju, odnosno pijevcu i zviri.

Drvene su to ručno rezbarene skulpture koje se nazivaju pulene. Za sreću, dobru kob i zastrašivanje protivnika krasile su pramce trgovačkih i ratnih brodova pogonjenih vjetrom i veslima.

Izložba U početku bijaše kraljevstvo, izložena pulena kokota FOTO: MBT / Blaga & misterije
Izložba “U početku bijaše kraljevstvo”, izložena pulena kokota FOTO: MBT / Blaga & misterije

Na izložbi “U početku bijaše kraljevstvo” su dvije iz te iste bitke, spomenuti kokot i zmaj, odnosno Zvir, do čega ćemo doći čim završimo s kokotom, bitkom kod Lepanta i Gospom od Ružarija.

Boj na kraju svita

U spomenutoj Bitci kod Lepanta sudjelovala je i lađa “La Donna” s trogirskom posadom na čelu sa zapovjednikom Alvizom Cippicom, koja je potopila jedan turski brod. S potopljene lađe skinuta je kao “ratni suvenir” pulena u obliku pijetla. Danas se, kao iznimno vrijedan i zanimljiv eksponat, nalazi u stalnom postavu Muzeja grada Trogira.

Prikaz bitke kod Lepanta
Prikaz bitke kod Lepanta

Tog dana flota Svete lige, koju su činili brodovi Mletačke Republike, Španjolske, Papinske Države i brojni saveznički gradovi s istočne obale Jadrana, sukobila se s moćnom i podjednako jakom osmanlijskom armadom. Na tim brodovima bilo je otprilike 80.000 ljudi, a među njima su bile i galije iz Cresa, Krka, Raba, Zadra, Šibenika i Trogira, Kopra, Kotora.

Galija iz Hvara zvala se Sv. Jeronim i na pramcu je nosila pulenu zmaja. Starograđani su je prije gotovo pet stoljeća na Papin poziv poslali u boj “na kraju svijeta”, za obranu zapadne civilizacije od osmanlijskih osvajača.

Obilazak izložbe U početku bijaše kraljevstvo, pulena Zvir FOTO: MBT / Blaga & misterije
Zvir, obilazak izložbe U početku bijaše kraljevstvo FOTO: MBT / Blaga & misterije

Pulena kao svjedok

Armade su bile podjednako snažne. U silnom sudaru na moru na strani Turske bilo je 25.000 poginulih. Bilo je 175 zaplijenjenih, nasukanih i izgorjelih turskih galija i 12 drugih brodova. Liga je izgubila 15 ratnih brodova. U spomen na pobjedu u toj pomorskoj bitki danas se slavi Gospa od Ružarija pa u podne zvone zvona i vjernici mole angelus.

Sv. Jeronim se vratio u Hvar s različitim turskim oružjem, trofejima bitke od koje ostaje Zmaj. Jedini je to materijalni dokaz neke galije kršćanske flote koji je sačuvan do danas, ujedno jedini preživjeli svjedok znamenite pomorske bitke kod Lepanta.

Godine 1862. pulena je prenesena iz Staroga Grada u Hvar, gdje je dobila ime Zvir. U lokalnom govoru isto značenje ima kao “pozoj” na sjeveru Hrvatske: mitsko biće koje bdije nad gradom. Hvarani svoju Zvir nisu zaboravili. Postala je simbol lokalnog jedriličarskog kluba, nadahnuće brojnim udrugama i podsjetnik da baština nije mrtva sve dok diše kroz ljude.

Maketa galije Sv. Jeronim koju je napravio Ante Grgić iz Vranjica FOTO; Gradska knjižnica Kaštela, rujan 2022.
Maketa galije Sv. Jeronim koju je napravio Ante Grgić iz Vranjica FOTO; Gradska knjižnica Kaštela, rujan 2022.

Među njima je i branitelj i maketar Ante Grgić iz Vranjica. On je 2022. godine u Gadskoj knjižnici predstavio maketu galije Sveti Jeronim.

Čuvari pamćenja među nama

“Utrošio sam 1850 uri za napraviti brod, a supruga je pomagala šiti jedra 120 uri”, kazao je Grgić, svjedočeći koliko ljubavi i strpljenja stoji iza jednog čina pamćenja. Njegova maketa nije tek replika, nego prijelaz između prošlosti i sadašnjosti, između galije koja je plovila Jadranom i čovjeka koji danas svojim rukama ponovno oživljava njezinu priču.

Čuvari pamćenja povezuju predmete iz muzeja s mjestima odakle potječu, s morem koje ih je nosilo, s rukama koje su ih gradile. Njihov trud pretvara povijest u iskustvo, a sjećanje u živu baštinu.

Posjetite izložbu “U početku bijaše kraljevstvo” u Galeriji Klovićevi dvori i pronađite Zmaja i Kokota,  tihe svjedoke bitke kod Lepanta. Pogledajte ih izbliza i podijelite svoju fotografiju tih pulena s oznakom #čuvaripamćenja i tako postanite dio priče.

Detalj slike otkriva sjaj Modruša, glavnog grada Hrvatske od kojeg ostaju snene ruševine nedaleko autoceste

FOTO: Slavonikon 2025. Kulturni centar Požega

Ovogodišnji Slavonikon u Požegi bio je mozaik priča o ljudima, igrama i buđenju kreativnosti u Zlatnoj dolini