Lika je postala bogatija za jedno ponovno otkriveno blago. Na surovim i gotovo neprohodnim obroncima Ličke Plješivice, nakon gotovo cijelog stoljeća tišine, ponovno su ugledane zidine utvrde Kozja draga, poznatije kao Karlovića dvori.
Zahvaljujući upornosti Dalibora Lovrića, utvrda je konačno precizno locirana i fotografirana, čime je riješena jedna od dugogodišnjih zagonetki.
Tvrdi grad u klancu zaborava
Utvrda Kozja draga smještena je u istoimenom klancu, na krajnjim jugozapadnim padinama Ličke Plješivice, oko 7 kilometara sjeveroistočno od Udbine. Riječ je o izuzetno nepristupačnom terenu, obraslom gustom vegetacijom i ispresijecanom stijenama, što je desetljećima onemogućavalo precizno lociranje lokaliteta.
Povjesničari i istraživači godinama su pokušavali pronaći ovu „izgubljenu“ utvrdu, no posljednji koji je iz klanca ostavio konkretne zapise i fotografije bio je Većeslav Henneberg davne 1932. godine. Nakon toga gotovo 92 godine potpune tišine.
Probijanje do lokaliteta nalikovalo je pravoj Indiana Jones avanturi. Strmi obronci, šikara i stijene testirali su izdržljivost istraživača. Budući da do sada nitko nije pronašao i fotografirao ovu utvrdu po navodima povjesničara ova potraga meni je posebno draga, jer sam je uspio detektirati na nepristupačnom terenu, napisao je Dalibor Lovrić. Također, veliku zaslugu u ovom otkriću ima i gospodin Ante Vukšić iz Udbine, čije je izvrsno poznavanje terena bilo ključna podrška tijekom potrage, koja je uspješno okončana 4. veljače 2024. godine, dodao je Dalibor Lovrić.
Osvrt struke: što kaže arheologija o pronađenim ostacima?
Arheologinja Katarina Mužar donosi zanimljiv i oprezan stručni osvrt na pronađene ostatke, naglašavajući da su njezini zaključci zasad temeljeni isključivo na dostupnim opisima, konfiguraciji terena i analizi kartografskih izvora. Prema opisima koji su dostupni i prema konfiguraciji terena, rekla bih da je ovo samo jedna od kula i to najočuvanija. Moguće je da se varam, budući da lokalitet nisam fizički obišla, no vjerujem da je ono što se nalazilo i protezalo vrhom Gradine bilo od ostatka brdskog grebena odvojeno obrambenim jarkom.
Posebno zanimljivim smatra činjenicu da o pronađenim ostacima gotovo da nema ranijih javnih objava, iako lokalitet nije potpuno „nevidljiv“, te dodaje: Nisam pronašla ranije objave o ovom lokalitetu, no on se vidi na starijim zračnim snimkama, čak i na onima iz 1968. godine. Na LIDAR snimkama primjećujem nešto što nalikuje obrambenom jarku.
Ističe ograničenja dostupnih materijala, te dodaje: Na Gradini se, nažalost, ne vidi gotovo ništa jer su snimke loše kvalitete. Prema svemu, čini mi se da je utvrda bila veća i obuhvaćala sam vrh Gradine, ili je obrambeni jarak postavljen neuobičajeno daleko od ostataka na lokalitetu.
Zaključno naglašava kako su svi ovi zaključci doneseni isključivo na temelju Geoportala i Mapirea, bez fizičkog obilaska terena, što dodatno otvara prostor za buduća istraživanja.
Povijest i izgled utvrde
O povijesti i izgledu utvrde Kozja draga Leksikon utvrda Hrvatske bilježi slijedeće. Nema podataka o vremenu njegove gradnje. Sagradili su ga knezovi Krbavski (Kurjakovići) i držali sve do pada pod osmansku vlast 1527.
Dio istraživača drži da je podignut još u XII. stoljeću. Spominje se i pod imenom Karlovića dvori, po svojem posljednjem predosmanskom gospodaru banu Ivanu Karlović, koji ga je navodno sagradio kao lovački dvorac. Napušten je za osmanske vladavine.
Ostatci tvrdoga grada nalaze se na vrhu kamene glavice koja se uzdiže na jugozapadnom rubu s triju strana strma brda Gradina te im je pristup jedino moguć po hrptu brda sa sjeveroistoka. To je bila manja utvrda nepravilna trapezasta tlocrta, dimenzija oko 37 m x 22 m.
Čitavom utvrdom dominira pravokutno unutarnje dvorište, s triju strana opasano bedemima, dok ga na sjeveroistočne strane zatvara nekadašnji palas ili kula bademasta oblika. Na jugozapadnom uglu utvrde nalaze se ostatci manje kule kvadratnog tlocrta, dimenzija 6 m x 6 m, vjerojatno podignute za nadzor pristupa ulaznim vratima, koja su se vjerojatno nalazila u donjim zonama te kule. Utvrda je sa sjeveroistočne strane zaštićena dubokim obrambenim jarkom, a s jugoistočne i jugozapadne strane strmim liticama.
Literatura
Leksikon utvrda Hrvatske
