Postoje rijetki trenuci kada se povijest ne nalazi samo u knjigama, nego stoji pred nama – u kamenu, zlatu, pergamentu i riječi. Upravo takav susret omogućuje izložba „U početku bijaše kraljevstvo“, postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, koja zbog iznimno velikog interesa javnosti ostaje otvorena do 15. ožujka.
Više od 30 tisuća posjetitelja već je prošlo njezinim dvoranama, potvrđujući da ova izložba nadilazi granice muzejske prezentacije i postaje prostor osobnog susreta s temeljem hrvatske državnosti.
Organizirana kao središnji događaj obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, izložba okuplja više od 400 izložaka koji svjedoče o tisućljetnom kontinuitetu političkog, kulturnog i duhovnog života.
Na tri kata galerije, kroz tridesetak dvorana, posjetitelj ne prati samo povijest, on prolazi njezinim živim tragovima.
Predmeti kao vremenske kapsule
Već na početku susreta s izložbom postaje jasno da su izloženi predmeti više od povijesnih artefakata. Oni su nositelji pamćenja. Među njima posebno mjesto zauzima Višeslavova krstionica, jedan od najstarijih simbola kršćanstva među Hrvatima. Njezin natpis, uklesan prije više od tisuću godina, svjedoči o trenutku kada je duhovni čin krštenja postao i čin ulaska u novu civilizacijsku i političku stvarnost.
U blizini stoji Bašćanska ploča, monumentalni zapis na glagoljici, u kojem se prvi put jasno pojavljuje ime hrvatskog kralja u narodnom jeziku. Ovdje riječ postaje temelj identiteta, a jezik prostor političkog postojanja.
Natpis sa sarkofaga kraljice Jelene, pronađen u Solinu, omogućio je povjesničarima da rekonstruiraju dio vladarske loze Trpimirovića. Nekoliko redaka uklesanih u kamen postalo je ključ razumijevanja čitavog razdoblja, podsjećajući koliko je povijest često krhka i ovisna o slučajnom preživljavanju materijalnih tragova. Ladislavov plašt i škrinja sv. Šimuna svjedoče o sakralnoj dimenziji kraljevske vlasti i umjetničkom dosegu srednjovjekovne Hrvatske.
Među izloženim rukopisima posebno mjesto zauzima Historia Salonitana, djelo splitskog kroničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća, koje predstavlja jedan od temeljnih izvora za razumijevanje ranih stoljeća hrvatske države.
Kralj Tomislav i trenutak međunarodnog priznanja
Posebna cjelina posvećena je kralju Tomislavu, vladaru čije ime označava prijelaz Hrvatske u red europskih kraljevstava. Njegovo spominjanje u pismu pape Ivana X. iz 925. godine potvrđuje međunarodno priznanje hrvatske vlasti i njezinu političku samostalnost.
Kroz dokumente, umjetnička djela, filmske zapise i rekonstrukcije ranijih izložbi, ova dvorana prikazuje ne samo povijesnu osobu, nego i simbolički trenutak u kojem Hrvatska postaje kraljevstvo.
Od srednjovjekovne države do suvremene Republike
Izložba prati hrvatsku povijest i kroz kasnija razdoblja – od humanizma i renesanse, preko habsburške vladavine, do Hrvatskog narodnog preporoda i stvaranja modernih institucija. Posebno mjesto imaju simboli političke i kulturne emancipacije, uključujući bana Josipa Jelačića, Maticu hrvatsku, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.
Putovanje završava u suvremenosti, u dvorani posvećenoj Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. godine, dokumentu koji simbolično zaokružuje tisućgodišnji kontinuitet ideje državnosti.
Autori izložbe i znanstvena koncepcija
Monumentalna izložba i njezin prateći katalog rezultat su rada istaknutih hrvatskih povjesničara i stručnjaka za srednji vijek. Autor izložbe je prof. dr. sc. Dino Milinović, dok su suautori znanstvene koncepcije i kataloga dr. sc. Tomislav Galović i dr. sc. Trpimir Vedriš. Kustosica izložbe je Iva Sudec Andreis, koja je koordinirala njezinu složenu realizaciju i povezala brojne institucije i zbirke u jedinstvenu narativnu cjelinu.
Njihov zajednički rad omogućio je da izložba ne bude samo prikaz povijesnih predmeta, nego cjelovita interpretacija ideje kraljevstva kao temeljnog elementa hrvatske povijesne svijesti.
Nacionalni projekt zajedničke memorije
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ nije nastala kao izdvojeni muzejski pothvat, nego kao rezultat suradnje najvažnijih kulturnih, znanstvenih i baštinskih institucija Republike Hrvatske, čime je već u svojoj koncepciji poprimila obilježje nacionalnog projekta. U njezinoj realizaciji sudjelovala je Galerija Klovićevi dvori kao nositelj i organizator, ali i niz institucija koje čuvaju ključne tragove hrvatske povijesti: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološki muzej u Splitu, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Okupljanje tako raznolikih institucija omogućilo je da se na jednom mjestu objedine predmeti i izvori koji se inače čuvaju odvojeno, često izvan dosega javnosti. Projekt je realiziran uz koordinaciju i potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, te pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, čime je potvrđen njegov izniman kulturni i nacionalni značaj.
Produžena prilika za susret s vlastitom poviješću
Produženje izložbe do 15. ožujka svjedoči o njezinu snažnom odjeku među posjetiteljima. Ono potvrđuje da interes za povijest nije samo akademski, nego duboko osoban – jer u tim predmetima prepoznajemo vlastite korijene.
Izložba ostaje otvorena svaki dan osim ponedjeljka, od 11 do 19 sati, u Galeriji Klovićevi dvori. Za one koji još nisu prošli njezinim dvoranama, ali i za one koji joj se žele vratiti, ovo produženje predstavlja rijetku priliku: susret s trenucima kada je povijest tek započinjala – i kada je, uistinu, u početku bilo kraljevstvo.
