“Nakon više od četrdeset godina bavljenja glagoljicom, pisanja njome, istraživanja i razmišljanja, osjetio sam da je došlo vrijeme za prenijeti stečeno iskustvo, spoznaje i zaključke onima koje glagoljica zanima!” – govori Tomislav Beronić, hrvatski autor, istraživač i poznavatelj glagoljice.
Prestavljanja knjige u Kuli nad Kamenitim vratima
U svojoj knjizi Glagoljica prije Ćirila i Metoda Beronić iznosi nekonvencionalnu tezu o autohtonom ilirskom podrijetlu glagoljskog pisma. Time osporava tradicionalno prihvaćenu Ćirilometodsku teoriju.
Drugim riječima, Beronić tvrdi kako je glagoljica nastajala postupno, kroz brojna stoljeća. Započela je kroz simbole kojima su se služile ilirske žene kako bi prenosile znanja i informacije ženskom linijom, odnosno s majke na kćeri. Teorija je to koja glagoljicu čini puno starijom nego što struka priznaje.
“Porijeklo glagoljice opterećeno je predrasudama…” – započinje Beronić s kojim smo razgovarali netom nakon završenog prestavljanja knjige u Kuli nad Kamenitim vratima. Mjesto je to gdje srijedom Družba “Braća Hrvatskog Zmaja” organizira predavanja za svoje članove, ali i svakog znatiželjnog tko na mala vrata kod kipa Dore Krupićeve pokuca s dobrom namjerom. Beronić dodaje kako je predrasuda, prema definiciji, unaprijed donesen sud ili mišljenje o nedovoljno poznatoj osobi, događaju ili ideji, a sa njima se u pisanju knjige Glagoljica prije Ćirila i Metoda itekako susretao.
“Postoje na deseci teza o porijeklu glagoljice, no niti jedna nije znanstveno potvrđena. Akademski krugovi skloniji su tzv. ćirilometodskoj teoriji. Prema njoj je Konstantin Filozof, kasnije nazvan sv. Ćiril, uoči tzv. Velikomoravske misije izumio glagoljicu i na nju preveo evanđelja i druge svete spise. Nakon njegove smrti rad na prijevodima navodno su nastavili njegov brat Metod i njihovi učenici sve do progonstva i uništavanja njihovih spisa. Stoga ni danas nemamo niti jedan materijalni dokaz koji bi potvrdio tu teoriju.
Propitkivanje teorija
Osim toga, ćirilometodska teorija puna je nedostataka koje priznaju i oni koji je zagovaraju, no drže je najmanje nevjerojatnom. Pokojni biskup Mile Bogović upozoravao je u svojim djelima na političku ideološku panslavensku pozadinu ćirilometodske teorije. Posebno je isticao da hagiografske tekstove “Žitija Ćirila i Metoda” ne smijemo uzimati kao povijesne izvore jer oni to jednostavno nisu.
Ni druge teorije o postanku glagoljice nemaju ni čvrste materijalne dokaze ni zaokruženu priču koja bi odgovorila na sva pitanja. Meni je posebno zanimljivo što za druga europska pisma ne postoje tolike teorije o nastanku, no za glagoljicu ih je na desetke, što samo govori o njezinoj dubokoj starosti. To se vidi i prema oblicima znakova. Glagoljica je za pisanje daleko zahtjevnija od svih drugih pisama sa šireg područja Mediterana i Europe, a jedino su egipatski hijeroglifi kompliciraniji od nje.” – opisuje Beronić. Dodaje kako je glagoljica u njegovom životu prisutna još od srednjoškolskih dana.
Od prakse do teorije
“Kolega u klupi i ja smo, služeći se tim pismom, provjeravali odgovore na ispitima. Nitko nas nije uhvatio jer naši profesori nisu znali glagoljicu, a školske klupe u ono doba bile su često jako išarane olovkom. Nešto kasnije, u doba dok sam studirao, krajem 80-ih prošlog stoljeća, izrađivao sam vlastite računalne fontove jer sam se bavio grafičkom pripremom i nakladništvom. Tako sam si napravio i svoj prvi font glagoljice.
Tada nisam razmišljao o porijeklu pisma već o njegovoj primjeni, a držao sam se onoga što smo u školi učili – da su Ćiril i Metod izumitelji glagoljice. Tijekom desetak godina provedenih u Švicarskoj i Njemačkoj susreo sam se s literaturom koja je porijeklo glagoljice pripisivala sv. Jeronimu, a nešto kasnije sam se upoznao i s drugim teorijama. Govorim o vremenu kada je internet bio u povojima i još nije bilo Google-a, Wikipedije i drugih online baza podataka. Učio sam iz starih dobrih papirnatih knjiga.” Priznaje nam da je njih pak svakako pronalazio i iz njih neumorno učio.
Suvremena glagoljica
“Glagoljica danas još uvijek nije bitna niti je državne institucije drže bitnom. Ipak, kao hrvatsko kulturno dobro, glagoljica ima svoje prijatelje koji ulažu veliki trud da bi je očuvali na razne načine. Primjerice, “Društvo prijatelja glagoljice” (DPG) iz Zagreba redovito provodi aktivnosti širenja i populariziranja glagoljice, naročito aktualni predsjednik prof. dr. Darko Žubrinić, zasigurno najveći poznavatelj glagoljske baštine. Danas, u eri računala, glagoljica doživljava svojevrstan preporod. Za ispisati glagoljsko slovo AZ ili latinično A potreban je istovjetan napor – jedan pritisak prstom na tipkovnicu računala. Sve ostalo je samo znanje.
Vještina pisanja znakova nije više nužna, mada na tečajevima glagoljice moji učenici vježbaju pisati. Moj doprinos tome je i video igra GlagoMatika. Izradio sam ju kako bih djeci približio ne samo glagoljicu kao pismo već i glagoljski brojevni sustav. Već petu godinu održavamo natjecanja na razini osnovnih škola. Do sada se u GlagoMatiku uključilo preko 2500 učenika i preko 400 škola i to sve volonterski!” – prepričava Beronić. Pritom zajednički primjećujemo kako glagoljica u zadnje vrijeme postaje sve popularnija.
“Glagoljica se uvukla u suvremeni hrvatski kulturni izražaj čak i na komercijalnoj razini kao motiv na odjevnim predmetima, u logotipima poslovnih subjekata, u oblikovanju javnih prostora, bilo kao samostalni spomenici ili kao ukrasni motivi na, primjerice, klupama. Svako toliko vidim neku glagoljsku tetovažu, a česti motiv tetoviranja su imena djece. I moja obitelj pridonosi tom trendu.
Kontinuiran interes
Naime, na kolnom prilazu našoj kući u Krnjaku postavili smo nekoliko kamenih znakova glagoljice i time pobudili zanimanje ne toliko naših susjeda i mještana koliko svih drugih. Čak su nam stranci dolazili slikati se uz naša glagoljska slova. Sve ukazuje na to da će glagoljica biti sve prisutnija u hrvatskom kulturnom prostoru. I to je dobro. S tim u svezi stalno tragam za onima koje glagoljica zanima i nastojim ostvariti pozitivnu interakciju. Nekad su to tečajevi, nekad razmjena iskustava, nekad samo druženja, a ono što je najvrednije je suradnja na izdavačkim projektima.
Tijekom ove 2025. godine očekujem objavljivanje još jednog književnog djela na glagoljici iz pera jednog, a možda čak i dva druga autora. Tako ćemo u godini obilježavanja 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i mi živi glagoljaši pridonijeti toj obljetnici na najbolji mogući način. Veliku podršku imam u Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja” kojoj pripadam kao Zmaj od Glagoljice.” – završio je Tomislav Beronić.
Autor je knjige koja u posljednje vrijeme zarobljava pažnju javnosti jer propitkuje čvrsto utkane odgovore na pitanja o pravoj prirodi glagoljice – onoj bitno starijoj nego što se na prvi pogled čini.
Knjigu je moguće naručiti preko biblioteke portala Blaga & misterije:
