in

Kako znamo što su jeli ljudi prije više od 2500 godina?

Izbor namirnica i pribora korištenog za pripremu jela iz kuharice FOTO: Stjepan Marinković, Arheološki muzej Zagreb
Izbor namirnica i pribora korištenog za pripremu jela iz kuharice FOTO: Stjepan Marinković, Arheološki muzej Zagreb

U izložbenom ormariću iličkog nebodera otvorena je izložba Arheološkog muzeja Zagreb „Što su jeli naši (pra)stari“, a koja posjetitelje vodi na zanimljivo putovanje u prehranu ljudi iz starijeg željeznog doba. Autorica izložbe je Ana Đukić, a može se razgledati do 29. svibnja 2026.

Riječ je o osmom izdanju izložbenog projekta PROZOR, kroz koji muzej publici predstavlja različite teme iz arheologije na pristupačan i zanimljiv način.

Izbor namirnica i pribora korištenog za pripremu jela iz kuharice FOTO: Stjepan Marinković, Arheološki muzej Zagreb
Izbor namirnica i pribora korištenog za pripremu jela iz kuharice FOTO: Stjepan Marinković, Arheološki muzej Zagreb

Kako znamo što su jeli ljudi prije više od 2500 godina?

Iako za razdoblje starijeg željeznog doba ne postoje pisani izvori o prehrani, arheolozi su uspjeli rekonstruirati jelovnik tadašnjih zajednica zahvaljujući arheološkim nalazima. Ključni tragovi dolaze s arheološkog lokaliteta Kaptol kod Požege, gdje su pronađeni brojni ostaci hrane i predmeti povezani s njenom pripremom.

Među njima su pougljenjena zrna žitarica, sjemenke biljaka, životinjske kosti, keramičke posude te kameni alati koji su se koristili za mljevenje i obradu namirnica. Analizom takvih nalaza znanstvenici mogu otkriti koje su se biljke uzgajale, koje su se životinje koristile u prehrani te na koji su se način pripremali svakodnevni obroci.

Kuharica inspirirana arheologijom

Priprema jela u kotlu FOTO: Stjepan Marinković, Arheološki muzej Zagreb
Priprema jela u kotlu FOTO: Stjepan Marinković, Arheološki muzej Zagreb

Izložba je povezana i s međunarodnim projektom Iron-Age-Danube, u kojem su sudjelovali stručnjaci iz više podunavskih zemalja. Jedan od zanimljivih rezultata projekta je kuharica halštatske hrane, temeljena upravo na arheološkim nalazima iz Kaptola.

Sastojci korišteni u receptima potječu iz stvarnih arheoloških analiza, pa posjetitelji mogu dobiti ideju kako su izgledali obroci ljudi koji su živjeli prije više od dva i pol tisućljeća.

Hrana kao putovanje kroz vrijeme

Izložba u Iličkom neboderu prati i niz dodatnih online sadržaja koji detaljnije objašnjavaju četiri tematske cjeline postava. Kroz njih posjetitelji mogu otkriti kako hrana nije bila samo svakodnevna potreba, nego i dio šire priče o ljudima, običajima i znanjima koja su oblikovala naše prostore mnogo prije pojave pisane povijesti.

Literatura

Mrežna stranica Arheološki muzej u Zagrebu, amz.hr

Autorica  Ana Đukić.

FOTO: Kanton Thurgau, tg.ch

Bilješka o otkriću utvrde u Švicarskoj zbog koje su jednom davno zaratila dva opata