in

Kako su na Jadranu živjeli stari Grci: Tragovima antičkog života na obalama Jadrana

Život starih Grka na Jadranu bio je obilježen njihovom sposobnošću prilagodbe lokalnim uvjetima i uspostavljanjem trgovačkih, kulturnih i političkih veza s autohtonim zajednicama.

Na obalama srednjeg Jadrana osnivali su kolonije poput Isse (Visa), Fara (Hvara) i Tragurija (Trogira), koje su postale ključne točke za širenje grčke kulture i utjecaja. Nedavno su u centru današnjeg Stobreča otkriveni moćni temelji Epetija, još jedne starogrčke kolonije.

Epetij u Stobreču FOTO: Ministarstvo kulture i medija

U organizaciji Arheološkog muzeja u Splitu održan je panel “Grci na Jadranu”. Posvećen je najnovijim arheološkim otkrićima i izazovima istraživanja, zaštite i prezentacije kulturnog naslijeđa. Panel je okupio stručnjake iz područja arheologije, konzervacije, muzeologije, predstavnike lokalne uprave te turističkih zajednica s ciljem razmjene znanja i iskustava.

Panel rasprava "Grci na Jadranu" FOTO: MKM
Panel rasprava “Grci na Jadranu” FOTO: MKM

Grci na Jadranu – život i nasljeđe

Grci su na Jadran donijeli svoje običaje, vjerovanja i umjetnost. Podizali su hramove posvećene božanstvima poput Apolona i Atene. Njihovi festivali i svetkovine imali su važnu ulogu u povezivanju zajednica. Grčka pismenost i umjetnički stilovi utjecali su na lokalne zajednice, ostavljajući trag u arheološkim nalazima poput natpisa, keramike i skulptura.

Osim što su utjecali na lokalne zajednice, Grci su se često prilagođavali domaćim običajima, stvarajući tako jedinstvenu kulturnu sintezu. Savezništva i trgovinske veze poticale su razmjenu znanja i tehnologija, dok su povremeni sukobi ukazivali na složenost međusobnih odnosa.

Grčke kolonije na Jadranu nisu bile samo trgovačka središta, već i žarišta širenja kulture i civilizacije koja je ostavila neizbrisiv trag u povijesti ovoga područja. Otkrića s tih lokaliteta i dalje otkrivaju nove detalje o životu, običajima i interakcijama starih Grka na Jadranu.

Lumbarajska psefizma
Lumbarajska psefizma

Ravnatelj Arheološkog muzeja Split, Ante Jurčević, istaknuo je da su na panelu predstavljeni rezultati istraživanja lokaliteta poput Isse (Visa), Fara (Hvara), isejskih potkolonija u Lumbardi, Tragurija (Trogira), Epetija (Stobreča), Sikula i drugih.

Ova otkrića donose nova saznanja o grčkom utjecaju na srednji Jadran, pružajući širu sliku o njihovoj prisutnosti na hrvatskom prostoru. Također su obrađeni izazovi s kojima se arheolozi suočavaju u konzervaciji i prezentaciji nalaza, kao i mogućnosti njihove valorizacije u kontekstu kulturnog turizma.

Vis dobiva Muzej

Ministrica kulture i medija, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, u svom je obraćanju podsjetila na ulaganja u nacionalne muzeje i projekte obnove, uključujući Arheološki muzej Istre i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

Naglasila je kako se u Splitsko-dalmatinskoj županiji nalazi veliki broj vrijednih arheoloških lokaliteta, među kojima su Salona i Issa pod posebnom skrbi Arheološkog muzeja u Splitu. Ministrica je najavila obnovu utvrde Gospina batarija na Visu. Ondje će se zbirka Isse izdvojiti u poseban muzej, čime će se lokalitetu dodati nova vrijednost i modeli upravljanja.

Lutka koja prikazuje samoborskog vraga, rad umjetnice Gabrijele Šimić FOTO: G. Š.

Samoborske Vrage viđali su po šumama i mračnim putevima, žive u krdima i nije im lako pobjeći

Utvrda Gospina batarija kao novi Muzej Isse (slika lijevo) te brod Formidabile (slika desno)

Glasovita viška utvrda Gospina batarija, koja je paljbom otjerala talijansku oklopnjaču, postaje dom novome Muzeju Isse