Jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka, Višeslavova krstionica, ovih je dana iz Muzeja arheoloških spomenika u Splitu dopremljen u Zagreb gdje će biti dio velike izložbe “U početku bijaše Kraljevstvo”. Otvorenje izložbe u galeriji Klovićevi dvori planirano je za listopad 2025. godine.
Riječ je o središnjoj izložbi godine u kojoj se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, a čiju pripremu s nizom partnera koordinira Ministarstvo kulture i medija RH. Kako doznajemo, na izložbi “U početku bijaše Kraljevstvo” po prvi će puta na jednom mjestu biti prikazani svi bitni elementi hrvatske državnosti u razdoblju od prvih hrvatskih vladara do 1918. godine.
Kuriozitetne fotografije, koje je zabilježio Davor Maršić iz MHAS Split, a koje pokazuju restauratore tijekom nedavnih priprema za transport Višeslavove krstionice, samo su jedna od razglednica koje najavljuju kako se ujesen u Klovićevim dvorima priprema nešto veliko, o čemu će javnost u vremenu koje dolazi doznati sve više.
U stvaranju izložbe “U početku bijaše Kraljevstvo” već mjesecima sudjeluju brojni stručnjaci i institucije. Dopremaju se artefakti, pišu se katalozi, izrađuju se prijevodi, osmišljavaju dvorane i dogovaraju detalji. U organizaciji sudjeluju Hrvatski državni arhiv (HDA), Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološki muzej u Splitu, Nacionalna i sveučilišta knjižnica u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Institut Pilar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te druge istaknute kulturne i znanstvene institucije u Hrvatskoj.
Višeslavova krstionica i Hrvati
Višeslavova krstionica kroz stoljeća je mijenjala mjesta, svrhe i značenja, ali je ostala neporecivi simbol početaka. Prvotno je bila smještena u Ninu, tadašnjem sjedištu crkvene vlasti, unutar baptisterija. Ondje su se u doba knezova pokrštavali prvi članovi slavenske zajednice na prostoru današnje Hrvatske. Sudbina je, međutim, krstionicu odvela daleko – u Veneciju. Zatečena je 1853. godine u kapucinskom samostanu Presvetog Otkupitelja na otočiću Giudecca. Ondje je, nevjerojatno, ali istinito, korištena kao spremnik za vodu kojom se zalijevao samostanski vrt.
Povratak u domovinu uslijedio je 1942. godine, posredovanjem tadašnjeg nadbiskupa Alojzija Stepinca. Uspio je dogovoriti njezinu razmjenu za dvije slike talijanskog majstora Vittorea Carpaccia. Krstionica je prvo bila smještena u palači HAZU u Zagrebu. Od 1958. godine stalno je izložena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Krstionica je isklesana iz mramora s otoka Prokoneza u Mramornom moru. Šesterokutnog je oblika, s reljefnim torodiranim stupićima i stiliziranim kapitelima. Krasi ju posebno upečatljiv detalj: procesionalan križ ispunjen hrvatskim tropletom. U njezinu je tijelu ugrađena praktična simbolika – dovod i odvod vode – ali i estetska kodiranost koja ukazuje na njezinu sakralnu i reprezentativnu ulogu.
Na vrhu se nalazi latinski natpis, djelomično skraćen, u kojem se spominje knez Višeslav i koji potvrđuje da je krstionica korištena za krštenje “naroda”. Danas Višeslavovu krstionicu ne gledamo samo kao muzejski izložak. Ona je arhetipski predmet, s nevidljivim slojevima značenja. Njezin kameni obod, njezina težina, vodeni tragovi urezani kroz stoljeća – svi oni čuvaju šapat vremena u kojem se obredom rađala pripadnost.
Na jesen 2025., u Klovićevim dvorima, stajat će ne kao relikvija, nego kao tiha sugovornica jedne velike izložbe koja će u temelje hrvatske državnosti upisati ono što se u povijesti rijetko može: trenutak kada su kamen, vjera i jezik prvi put postali jedno.
