Leksikon utvrda Hrvatske bilježi kako je Blagaj na Korani tvrdi grad nad strmim kanjonom rijeke Korane nedaleko od naselja Hrvatskoga Blagaja, oko 13 km sjeverno od Slunja. U izvorima utvrda se navodi pod imenom Turanj ili Blagajski Turanj.
Dio istraživača drži da su je podignuli knezovi Blagajski potkraj XIV. ili poč. XV. st. Sama utvrda prvi se put spominje 1504. pod imenom Blagajski Turanj. Iako je ug.-hrv. kralj Ludovik II. Anžuvinac darovao utvrdu Petru Kegleviću, nema podataka da je on doista ušao u posjed utvrde jer se ona u rukama Blagajskih spominje sve do 1584., kad ta obitelj napušta Hrvatsku i iseljava se u Kranjsku, gdje će se održati sve do XIX. st.
Utvrda je 1574. temeljito obnovljena po nalogu Hrvatskoga sabora u duhu renesansne obrambene doktrine, o čem svjedoče ostatci kružnih kula. Unatoč obnovi, potkraj XVI. st. utvrda je napuštena, a u funkciju je stavljena nakon Karlovačkoga mira 1699. Još 1865. bila je u funkciji kad je u njoj stanovao krajiški časnik, a ubrzo nakon razvojačenja Vojne krajine 1871. bila je napuštena. – Ruševine Blagaja nalaze se oko 0,9 km sjeverozapadno od crkve Sv. Duha, na hrptu strma kamena poluotoka, koji s triju strana oblikuje rijeka Korana tako da mu je pristup moguć jedino iz smjera istoka.
Ostatci Blagaja
Sama litica na kojoj leže ostatci Blagaja uzdiže se preko rijeke. To je bila manja utvrda tlocrta u obliku duga i uska trapeza, dimenzija 55 m × 25 m. Na najvišoj točki utvrde nalaze se neznatni ostatci pravokutne branič-kule, uz koju se na ist. strani nalazio ulazni kompleks, koji su činila dvoja vrata i manje utvrđeno dvorište. S obzirom na dominantan položaj ove kule, u dijelu izvora Blagaj je po njoj nosio ime.
Kako je pristup utvrdi najlakši iz smjera juga, radi bolje zaštite jugoist. bedem utvrđen je dvjema polukružnim kulama, koje su danas ujedno najbolje sačuvane građevine cijeloga kompleksa zajedno s bedemom koji ih povezuje. Nekadašnji palas nalazio se na sjeverozap. vrhu utvrde, a prema planu utvrde iz 1701. imao je također trapezast tlocrt i bio je u prizemlju podijeljen na četiri prostorije. Radi dodatne zaštite utvrde na suprotnom brježuljku, udaljenom oko 50 m od utvrde, bio je sagrađen manji utvrđeni kompleks pravokutna tlocrta, dimenzija 17 m × 16 m, utvrđen polukružnom kulom u juž. uglu te ogradnim bedemom s jugozapadne i juž. strane.
Prema rekonstrukciji S. Gvozdanović, taj je kompleks bio bedemom povezan s utvrdom, čime je pristup prema rijeci i gazu preko nje bio u cijelosti zatvoren bedemima.
Blagaj je samo jedna od utvrda iz Leksikona utvrda Hrvatske, novog izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža koje na jednom mjestu po prvi puta u više od stoljeća na jednom mjestu okuplja znanje o utvrdama kojima Hrvatska obiluje. Moguće ga je naručiti prateći poveznicu: Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek
