Obiteljska kuća Ivan Meštrović u zagrebačkoj Mletačkoj ulici, s atrijem, vrtom i atelijerom, nakon cjelovite obnove ponovno je otvorena javnosti. Novi stalni postav Atelijera Meštrović osmišljen je kao suvremeni odgovor na pitanje kako danas predstaviti život i stvaralaštvo umjetnika čiji je opus duboko upisan u kulturni identitet Hrvatske, ali i europske umjetnosti 20. stoljeća.
Smješten na Gornjem gradu, Meštrovićev dom oduvijek je bio više od privatne kuće ili radnog prostora. Riječ je o ambijentu u kojem se isprepliću arhitektura, kiparstvo i svakodnevica, a novi stalni postav tu dimenziju dodatno naglašava. Obnova provedena nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa nije bila tek tehnička sanacija, nego promišljen zahvat koji je omogućio povratak prostora njegovoj izvornoj funkciji – mjestu susreta umjetnosti i publike.
Novi muzejski postav slijedi suvremene muzeološke standarde, ali pritom zadržava autentičnost Meštrovićeva doma. Umjesto klasične izložbene naracije, naglasak je stavljen na ambijent, tijek kretanja i dijalog između skulptura, prostora i svjetla. Time se Atelijer Meštrović potvrđuje kao živa točka kulturne memorije, a ne tek kao izložbeni okvir za umjetnine.
Obnova ovog kompleksa dio je šireg procesa obnove kulturne baštine nakon potresa 2020. godine, koji je snažno obilježio Zagreb i središnju Hrvatsku. U tom je kontekstu Atelijer Meštrović jedan od prvih cjelovito obnovljenih nacionalnih muzeja, simbolizirajući prijelaz s nužne sanacije prema dugoročnom očuvanju i osnaživanju baštinskih prostora.
Otvorenje obnovljenog muzeja pratili su i državni dužnosnici. Predsjednik Vlade Andrej Plenković tom je prigodom istaknuo kako je riječ o prvom nacionalnom muzeju u potpunosti obnovljenom nakon potresa, naglasivši da je novi stalni postav u obnovljenoj kući i atelijeru rezultat pet godina kontinuiranog rada te ulaganja većeg od šest milijuna eura. Podsjetio je i da se Zagreb suočio s razmjerima elementarne nepogode kakve nijedan europski glavni grad u recentnoj povijesti nije iskusio, što je zahtijevalo prilagodbu modela i rokova obnove.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako se obnovom Atelijera Meštrović potvrđuje trajna vrijednost Meštrovićeva naslijeđa za hrvatski kulturni identitet, ali i njegova međunarodna relevantnost. Podsjetila je na Meštrovićevu svestranost – kipara, arhitekta, pisca, profesora, diplomata i vizionara – te na činjenicu da je hrvatskoj kulturi ostavio cjelokupan opus, o kojem danas skrbe muzeji i galerije u Zagrebu i Splitu.
Za složenu obnovu Atelijera Meštrović, zaštićenog pojedinačnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, osigurano je 4,9 milijuna eura, većinom iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je novi stalni postav financiran sredstvima državnog proračuna.
Muzeji Ivana Meštrovića nacionalna su muzejska ustanova utemeljena na darovnici iz 1952. godine, kada je umjetnik svoju kuću s atelijerom i umjetninama predao Gradu Zagrebu. Nakon adaptacije prema projektu Miroslava Begovića, Atelijer Meštrović od 1963. godine kontinuirano je otvoren za javnost.
Danas, u obnovljenom prostoru, Meštrovićev dom ponovno preuzima svoju punu ulogu – ne samo kao mjesto čuvanja umjetnina, nego kao prostor dijaloga između prošlosti i suvremenosti, umjetnika i posjetitelja. U tom smislu, obnova Atelijera Meštrović nije tek završetak jednog projekta, nego važan korak u dugoročnom odnosu prema kulturnoj baštini kao živom i otpornom dijelu zajednice.
