Na padinama iznad Bakarskog zaljeva, među kamenitim prostranstvima i krškim vrtačama, uzdižu se razvaline nekadašnjeg Hreljina – utvrde koja stoljećima svjedoči o burnoj povijesti ovog kraja. Pogled s hreljinskog brijega otkriva spektakularan krajolik: s jedne strane modro more, s druge surove stijene Gorskog kotara.
Gradina, kako je mještani nazivaju, danas je splet ruševnih kamenih građevina, zaraslih u travu i korov. Ostaci kula, nekada moćnih bedema i varoških vrata, pričaju priču o vremenima kada je Hreljin bio važna strateška točka. Najbolje očuvana kula kaštela, nekoć središte vlasti Frankopana, nadvisuje dolinu, a narodne predaje kažu da su upravo ovdje padale važne presude. S vrha se pruža pogled na Bakarski zaljev, obale Kraljevice i kamenitu Kostrenu, stvarajući nezaboravan trenutak za svakoga tko se odvaži istražiti ovu povijesnu ljepotu.
Danas su hreljinske zidine tek nijemi svjedoci prošlih vremena. Hreljin ima povijest stariju nego što mnogi misle. Neki ga ubrajaju među legendarnih sedam utvrda (Septem Turres) rimske Liburnije, što ukazuje na njegovu antičku prošlost. Iako nema sačuvanih spomenika koji bi otkrili točan trenutak njegova nastanka, pronađeni rimski artefakti – novac, urne s pepelom te tragovi nekadašnjih naselja – svjedoče o životu na ovim prostorima još u doba Rimskog Carstva.
Prema narodnoj predaji, Hreljin je osnovao mitski junak Hrelja (Herkul), koji je iz Grčke došao na istočnu obalu Jadrana. Iako povijesni izvori ne potvrđuju ovu priču, arheološki nalazi kod Plasa, Bakarca i Vinodola jasno govore o značajnoj rimskoj prisutnosti. Posebno se ističe ostatak rimske stražarnice kod Bakarca, koja je vjerojatno čuvala put između Tarsatice (današnja Rijeka) i Senja.
Prvi pisani tragovi
Prvi pisani tragovi o Hreljinu pojavljuju se 1225. godine, kada dolazi pod vlast moćnih knezova Frankopana. Već 1288. godine njegovi predstavnici sudjeluju kod donošenja Vinodolskog zakonika, čime se Hreljin potvrđuje kao važno naselje srednjovjekovne Hrvatske. Tijekom 15. stoljeća u njemu su djelovala čak četiri svećenika, a grad je bio središte crkvenog i društvenog života. Frankopani su zajednički Hreljinom vladali sve do sredine 15. stoljeća, kada su podijelili svoje posjede, a grad je i dalje ostao značajno uporište.
Knez Ivan Frankopan, nakon diobe obiteljskih posjeda, preuzeo je Hreljin zajedno s dijelom Krka i Senja. U gradu je postavio svog upravitelja Bolfa, koji se spominje 1. prosinca 1449. godine u pravnim sporovima. No, knez Ivan se ubrzo udaljio od svoje braće i prešao pod okrilje Mlečana, čime je Hreljin došao pod upravu kneza Stjepana Frankopana. Stjepan se 1465. godine nastanio u Hreljinu, gdje mu je služio pisar Mikula Jekević, poznat po pisanju glagoljicom. Spominje se i njegov sin Bernardin, koji je kasnije obnovio crkvu sv. Jurja.
Hreljin pod Zrinskima
Godine 1550. Hreljin je pripao Zrinskima. Od tada njime vlada obitelj Zrinski, a 1563. general Ivan Lenković istaknuo je njegovu važnost kao utvrde. Knez Nikola Zrinski popisao je prvi poznati urbar Hreljina 1605. godine, gdje su zabilježene obveze lokalnog stanovništva prema gradu. Trgovina u Hreljinu i Bakarcu bila je razvijena, a stanovnici su plaćali razne daće, uključujući podavanja u naravi i poreze na trgovinu.
Nakon smaknuća Petra Zrinskog 1671. godine, imanja su zaplijenjena, a Hreljin je 1692. godine prešao pod austrijsku komorsku upravu. Tijekom 18. stoljeća stanovništvo se počelo seliti prema Piketu, gdje se kasnije preselila i župna crkva sv. Jurja.
Propadanje i novo doba
Do kraja 18. stoljeća Hreljin je postupno napušten, a njegov nekada moćni kaštel ostao je u ruševinama. Godine 1778. Bakar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom i preuzeo upravu nad područjima uključujući i Hreljin. Danas Hreljin postoji kao naselje unutar administrativnog sustava grada Bakra, a njegove ruševine svjedoče o bogatoj povijesti ovog nekada važnog središta.
Hreljinske crkve i veličanstven pogled s ruševina staroga grada
Na vrhu hreljinskog brijega, među ostacima nekoć ponosne utvrde, uzdiže se ruševina crkave – svjedok povijesti i duhovnog života nekadašnjeg starog grada. O starom gradu Hreljinu arheolog Ranko Starac je rekao slijedeće: “Nažalost, puno se toga u Hreljinu ne vidi, zato što je sve zaraslo i pokriveno vegetacijom. Najviša točka brijega, gore, je mjesto kaštela, vojnoga dijela utvrde, s jednom jakom pravokutnom kulom, koja pripada razdoblju 13. stoljeća.”
Hreljin kao Piket
“Sve ovo niže, kasnije je uglavnom naseljavano kroz čitava stoljeća srednjega vijeka i bilo je okruženo zidom. Čitav ovaj plato, ovaj brijeg je bio zapravo dio grada. To su bile ulice, kuće. To je bilo sve intenzivno naseljeno jako velikim brojem stanovnika. Inače, crkva Svetog Jurija je bila jedna od crkava o kojoj su skrbili krčki knezovi Frankopani, a neki od njih su se vjerojatno ovdje i sahranjivali. Crkva nikada nije sustavno arheološki istražena, ali ima grobne rake, rupe, grobnice, čak i jednu svođenu grobnicu.”
“Ova mala crkvica koja je obnovljena pred jedno desetak godina je crkvica Majke Božje Snježne i ona je zapravo nastavila na neki način taj kultni prostor, kultnoga mjesta. Današnji Hreljin se zapravo formira oko nove župne crkve građene krajem 18. stoljeća i taj se predio zove Piket. Piket je zapravo današnji Hreljin, a Piket je na francuskom jeziku mjesto straže. Zašto je Hreljin razrušen?Hreljin nitko nije razrušio, u smislu da ga je netko napao, jer nije nikada bio osvojen. Iz ove župne crkve, iz Hreljina, potječu i neki nalazi, kao što je poznatni Hreljinski tabernakul, odnosno okvir od svetohraništa, iz središta ove crkve, koji je u mramoru, vrhunski rano-renesansni rad, koji je nastao krajem 15. stoljeća, u dvorskoj radionici kralja Matije Korvina, u Budimu”, rekao je arheolog Ranko Starac.
Otkrijte zaboravljenu trasu: Od Starog grada do Hreljina
Sa starog grada pruža se fascinantan pogled na Bakarac, luku Hreljina. Iz te točke, starim putem možete započeti putovanje prema Hreljinu, iako kompletna trasa puta nije prohodna. Ovaj povijesni put vodi pored kapele sv. Trojice, prolazi ispod današnjeg vijadukta Burlica na autocesti A7, presijeca cestu Hreljin-Križišće i nastavlja se uspinjati ispod starog grada.
Prilikom obilaska terena, arheolog Ranko Starac nam je pokazao gdje se nalazio ulaz u grad. Ulaz možete vidjeti na gornjem tlocrtu grada, iznad natpisa “Tlocrt hreljinskih razvalina”.
Ostaci kaštela, crkava i starih trgovačkih putova podsjećaju na njegovu nekadašnju slavu, a ljubitelji povijesti i danas mogu istraživati tajne koje Hreljin skriva.
