Povijesna jezgra Petrinja stoljećima je oblikovala identitet grada čiji se kontinuitet naseljenosti na prostoru današnjeg središta može se pratiti od 1592. godine. Tada je na ušću Petrinjčice u Kupu izgrađena turska utvrda.
Nakon njezina rušenja početkom 18. stoljeća započinje razvoj civilnog naselja, a Petrinja se postupno razvija kao važno vojno, upravno, trgovačko i kulturno središte Banovine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća oblikovani su glavni gradski trgovi i ulični potezi koji i danas određuju izgled povijesne jezgre. Trg dr. Franje Tuđmana, Trg Stjepana Radića te okolne ulice s baroknim, klasicističkim i historicističkim građevinama stvorili su prepoznatljivu vizuru grada, koja je od 1962. godine zaštićena kao kulturno dobro.
Upravo je taj najvrjedniji dio Petrinje teško stradao u sisačko-petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine. Razaranja su duboko zahvatila stoljetne građevine i javne prostore, dovodeći u pitanje svakodnevni život i kontinuitet povijesne jezgre. Poslijepotresna obnova zato nije bila usmjerena samo na sanaciju štete, već i na očuvanje identitetskih vrijednosti prostora, uz primjenu suvremenih konstrukcijskih i protupotresnih rješenja.
Fotografije snimljene 29. prosinca 2025. godine bilježe obnovu jezgre Petrinje pet godina nakon potresa. One prikazuju grad koji se ponovno uspostavlja na svojim povijesnim temeljima, s očuvanim urbanim mjerilom te obnovljenim zgradama koje se postupno vraćaju u svakodnevicu stanovnika i posjetitelja.
U sklopu obilježavanja pete obljetnice potresa, upravo se u povijesnoj jezgri odvijao dio programa Dana otvorenih vrata. Tako je u obnovljenoj kući u Ulici Vladimira Nazora 5, postavljena izložba „Petrinja 29.12.2020. – 29.12.2021. koja se sastoji od radova fotografa Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) Damira Senčara, snimljene na istim lokacijama neposredno nakon potresa i godinu dana kasnije koje su snažno povezale prostor izložbe s ulicama i trgovima koji se vide na današnjim fotografijama obnove.
Malo dalje, posjetitelji su uz stručno vodstvo mogli razgledati niz obnovljenih zgrada koje ponovno definiraju glavni urbani prostor grada. Obilasci su omogućili uvid u način na koji su povijesne građevine konstruktivno ojačane, a istodobno sačuvane njihove arhitektonske i ambijentalne vrijednosti.
Dan otvorenih vrata obnovljene baštine priredilo je Ministarstvo kulture i medija, u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Sisačko-moslavačkom i Karlovačkom županijom, Sisačkom biskupijom te gradskim upravama Petrinje, Siska, Gline i Karlovca, uz uključivanje ustanova u kulturi i vjerskih zajednica.
Na taj je način povijesna jezgra Petrinje postala mjesto gdje se jasno očituje veza prošlosti i sadašnjost prostora koji čuva pamćenje grada, ali i svjedoči o njegovoj obnovi i novom početku.
