Iako je od splitskih crkvenih sabora prošlo jedanaest stoljeća, njihova važnost za oblikovanje hrvatskog crkvenog i političkog identiteta i dalje je neupitna. Ta rana okupljanja crkvenih i državnih predstavnika u 10. stoljeću postavila su temelje crkvenoj hijerarhiji, teritorijalnom ustroju i vladarskom legitimitetu u hrvatskom prostoru.
Središnja znanstvena manifestacija
Međunarodni znanstveni skup “Početci kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba” središnja je znanstvena manifestacija obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Održat će se u Splitu od 8. do 10. svibnja. Skup će okupiti čak 52 sudionika iz Hrvatske i devet drugih zemalja. Raspravljat će se o crkvenim i političkim temeljima srednjovjekovne hrvatske države te o liku i nasljeđu kralja Tomislava, nudeći interdisciplinarni pristup fenomenu vladarske moći, statusu kralja Tomislava, odnosima s Rimom i Bizantom te ulozi Hrvatske u tadašnjem srednjoeuropskom i balkanskom kontekstu. Ovaj skup pruža priliku za nova tumačenja i valorizaciju povijesnih procesa koji su oblikovali hrvatski srednji vijek.
Program novih perspektiva
Svečano otvorenje održat će se u četvrtak, 8. svibnja, u 9 sati u splitskoj katedrali, dok se radni dio nastavlja od 10:45 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, vatikanskog Papinskog odbora za povijesne znanosti i Vlade Republike Hrvatske.
Okupljanje znanstvenika iz deset država – među njima Australije, Belgije, Italije, Njemačke, Mađarske, Rusije, Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva – pruža jedinstvenu priliku da se iz novih perspektiva sagledaju okolnosti i značenje splitskih crkvenih sabora iz 10. stoljeća, koji su udarili temelje crkvenog i političkog ustroja srednjovjekovne Hrvatske.
Posebna pozornost kralju Tomislavu
Posebna pozornost posvećena je osobi kralja Tomislava, vladara čije se ime prvi put u povijesti spominje s kraljevskim naslovom upravo u kontekstu prvoga splitskog crkvenog sabora 925. godine. Povjesničari, arheolozi, povjesničari umjetnosti, teolozi i lingvisti razmotrit će Tomislavovu ulogu u procesu oblikovanja hrvatske državnosti, njegov odnos prema Svetoj Stolici i Bizantskom Carstvu te prijelomne trenutke u kojima su se povezale različite crkvene i političke tradicije.
Sudionici će se osvrnuti i na kasniju recepciju Tomislava u povijesnoj znanosti i javnom pamćenju, od ranoga novog vijeka do suvremenosti, kao i na tumačenja koja su se razvila povodom tisućite obljetnice iz 1925. godine.
Suradnja na dobrobit znanja
Skup organiziraju Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uz podršku još četrnaest znanstvenih, sveučilišnih i kulturnih institucija iz pet gradova i više država. Među njima su Gesellschaft für Konziliengeschichtsforschung (Augsburg), Nadbiskupski arhiv u Splitu, Hrvatski državni arhiv, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Staroslavenski institut, Hrvatski institut za povijest, Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu.
Skup financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija i Splitsko-makarska nadbiskupija.
