Tijekom svibnja i lipnja 2025. godine kustosi Dubrovačkih muzeja proveli su arheološka istraživanja u špilji Crno jezero iznad mjesta Ponikve, koja su rezultirala iznimno vrijednim otkrićima. Riječ je o višeslojnom arheološkom nalazištu koje svjedoči o gotovo četiri tisućljeća kontinuiranog korištenja špilje – kao skloništa, nekropole i ilirskog svetišta.
Istraživanja su vodili kustosi Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja na čelu s Domagojem Perkićem, a u timu su sudjelovali arheolozi Krešimir Grbavac i Paula Knego, restauratorica Sanja Pujo te vanjske suradnice, arheologinja Karmen Butigan i speleologinja Nataša Cvitanović iz speleološkog kluba Ursus Spelaeus.
Svetište u srcu stijene
Špilja Crno jezero, duga 238 metara i duboka 94 metra, smještena je ispod impozantne prapovijesne kamene gomile na Ilinom brdu. Upravo je njezin položaj – visoko, skrovito i teško pristupačno mjesto – bio ključan u njezinoj višestrukoj funkciji kroz tisućljeća.
Najintenzivnije korištenje špilje zabilježeno je krajem prvog tisućljeća prije Krista, kada je služila kao svetište ilirskih zajednica. Tada su u njoj ostavljani brojni votivni prilozi – minijaturne posude grčkog i lokalnog podrijetla korištene u ritualima, među kojima se ističu i ulomci luksuznih grčkih posuda za vino, simboli moći i bogatstva.
Posebno zanimljiv nalaz je keramički ulomak glave grčkog božanstva – s prepoznatljivim kovrčama kose – koji dodatno potvrđuje da je riječ o prostoru duhovnog karaktera, sličnom poznatim svetištima poput Viline špilje iznad Omble ili Spile u Nakovani.
Prapovijesna nekropola i sklonište
Još starije slojeve špilje istraživači su datirali u brončano i željezno doba. U 2. tisućljeću pr. Kr. korištena je kao sezonsko sklonište ili zbijeg, dok su od 9. do 6. stoljeća pr. Kr. pojedini dijelovi špilje pretvoreni u nekropolu. O tome svjedoče ulomci ljudskih kostiju, posebice lubanja, pronađene u kamenim nasipima.
Misterij srednjovjekovnih ukopa
Najmlađi arheološki tragovi iz špilje potječu iz 13. stoljeća. U njezinim najdubljim, izuzetno teško dostupnim dijelovima, otkriveni su skeletni ostaci bez ikakvih drugih nalaza. Radiokarbonske analize potvrđuju njihovu srednjovjekovnu starost, ali njihova prisutnost ostaje enigma – nije jasno jesu li tamo pokopani ili su ondje završili nesretnim slučajem.
Unatoč skromnom opsegu iskapanja – otvorene su dvije sonde ukupne površine 6 m² – nalazi iz Crnog jezera bacaju novo svjetlo na duhovne, životne i pogrebne običaje zajednica koje su tijekom tisućljeća naseljavale Pelješac. Špilja je, kako ističe voditelj istraživanja Domagoj Perkić, izvanredno svjedočanstvo kulturnog kontinuiteta i duhovne prakse u ovom dijelu Jadrana.
Otkrivena ilirska svetišta, minijaturne grčke posude, ostaci nepoznatih obreda i srednjovjekovne tajne – Crno jezero otvara novo poglavlje u arheološkom i mističnom krajoliku Pelješca i cijele jadranske obale.
