Hrvatski muzeji su 2024. godine ostvarili rekordnih 4.757.790 posjeta, bilježeći rast od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, unatoč općem porastu, zabilježen je značajan pad broja posjetitelja predškolske i školske dobi. U usporedbi s 2023. godinom, broj djece u muzejima smanjen je za 14 posto, dok je u odnosu na 2019. godinu pad iznosio 18 posto.
Iako su se pojedini muzeji istaknuli edukativnim programima, poput Muzeja Hrvatskog zagorja s 73 tisuće djece i Tehničkog muzeja Nikola Tesla s 43 tisuće mladih sudionika, opći trend ukazuje na smanjeni interes obrazovnih institucija za organizirane posjete. Ovaj podatak otvara pitanje potrebnih prilagodbi muzejske ponude kako bi se ponovno privukli najmlađi posjetitelji i razlog je za uzbunu.
Ovih je dana Muzejsko dokumentacijski centar koji inače vodi podatke o posjećenosti muzeja objavio statistiku. U članku koji potpisuje Ivan Guberina tako se navodi kako su Hrvatski muzeji u 2024. godini zabilježili su izniman porast broja posjetitelja. Prema podacima Muzejskog dokumentacijskog centra, tri tradicionalno najposjećenija muzeja postavila su nove rekorde.
Najposjećeniji muzeji i gradovi
Već desetu godinu zaredom, najposjećeniji muzej u Hrvatskoj je Arheološki muzej Istre s 641 tisućom posjeta, što je 15 posto više nego 2023. godine. Veliku ulogu u ovom porastu imali su događaji poput Pulskog kulturnog ljeta i Adventa u Areni, koji su privukli više od 100 tisuća posjetitelja.
Dubrovački muzeji zabilježili su povećanje od 25 posto, dostigavši 517 tisuća posjetitelja. Ovaj porast povezan je s povećanjem broja turističkih noćenja u Dubrovačkoj županiji. Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu popeo se na treće mjesto s 377 tisuća posjeta, dok su Muzej grada Splita i Muzeji Hrvatskog zagorja također zabilježili impresivne brojke.
Grad Zagreb prednjači po ukupnoj posjećenosti muzeja s 912 tisuća posjeta, što je povećanje od 28 posto. Među najzaslužnijima su Tehnički muzej Nikola Tesla, koji je ostvario 117 tisuća posjeta više nego prethodne godine, i Galerija Klovićevi dvori, koja je privukla 80 tisuća posjetitelja retrospektivom Ivana Meštrovića. U pozitivne trendove Zagreba svakako se uključuje i novi postav Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji je u samo tri mjeseca posjetilo 43 tisuće ljudi.
Pula bilježi rast od 12 posto s ukupno 842 tisuće posjeta, dok se Dubrovnik s 817 tisuća posjeta istaknuo kao grad s najvećim porastom od 32 posto u odnosu na 2023. godinu.
Turistička i dječja posjećenost muzeja
Muzeje je posjetilo 1.771.964 turista, što je čak 36 posto više nego pretpandemijske 2019. godine. Tri vodeća muzeja u turističkim središtima – Arheološki muzej Istre, Dubrovački muzeji i Muzej grada Splita – privukla su najveći broj stranih posjetitelja.
S druge strane, zabrinjavajući je nastavak trenda pada broja posjetitelja predškolske i školske dobi. U usporedbi s prethodnom godinom, zabilježen je pad od 14 posto, a u odnosu na 2019. godinu čak 18 posto manje mladih ušlo je u muzeje.
Među najaktivnijim institucijama u radu s djecom i mladima istaknuli su se Muzeji Hrvatskog zagorja, koji su kroz edukativne programe privukli 73 tisuće djece. Slijede Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej vučedolske kulture, s ukupno 43 tisuće sudionika u programima za mlade.
Privatni muzeji i perspektive za budućnost
Među privatnim muzejima, najposjećeniji je Muzej crvene povijesti u Dubrovniku s 21 tisućom posjetitelja. Slijedi Muzej vinogradarstva i vinarstva – Putniković sa 16 tisuća te Galerija “Barutana 1991.” u Bjelovaru s 15 tisuća posjeta.
Iako muzeji još uvijek nisu dosegnuli brojke iz pretpandemijskog razdoblja, a petina ih je zbog obnove i novih postava ograničila rad, rast posjećenosti od 8 % pokazuje da su hrvatski muzeji aktivni i relevantni te da i dalje privlače veliki broj posjetitelja iz zemlje i inozemstva.
