U dvorištu Općinske knjižnice Ante Kovačića u Mariji Gorici, pod vedrim lipanjskim nebom, 27. lipnja u sedam navačer okupili su se znatiželjnici, mještani, arheolozi i svi oni koje privlače tajne davno minulih vremena.
No ovogodišnje druženje nadmašilo je očekivanja, jer osim uvida u netom završenu arheološku sezonu, okupljeni su prvi put imali priliku čuti i sveobuhvatne rezultate 4,5 godina dugog istraživanja u sklopu projekta Trans Rivers.
Lokalitet Sveti Križ
U središtu pažnje bilo je arheološko nalazište Sveti Križ koje se nalazi na brdu iznad Sutle s pogledam koji je i i danas impozantan. Na tom su mjestu davno živjeli ljudi čije ime ne znamo ali čiji tragovi govore mnogo.
„Imali su kovačnicu, štovali su bogove, ostavljali im zavjetne darove, gradili kuće s iznenađujuće naprednom konstrukcijom – i ostavili nam dovoljno da možemo prepoznati veličinu tog naselja,“ rekla je arheologija Janja Mavrović – Mokos pred okupljenima prilikom prezentacije.

Kaciga, zub morskog psa i sjaj iz daleke prošlosti
Jedan od najuzbudljivijih trenutaka večeri bio je podsjetnik na već poznati nalaz iz 2001. godine — kacigu tipa “Sveti Križ”, pronađenog u grobu osobe koja je bila pokopana sa svojim konjem.
No, nove spoznaje dodatno su rasvijetlile svakodnevicu i vjerovanja ljudi s brda. Pronađen je zub izumrlog morskog psa za koje se pretpostavlja da je amulet, te nakit visoke izrade, neuobičajen za to doba. Sve to ukazuje na snažne trgovačke i kulturne veze sa širim prostorom srednje Europe.

„Tko su bili ti ljudi?“ upitao je jedan od mještana. Odgovor nije bio jednostavan: „Ne znamo kako su se zvali, ali znamo da su bili bogati i domišljati – opisala je Mavrović, potičući maštu prisutnih.
Dvije vrste kuća i jedno naselje iz zaborava
Ono što posebno izdvaja lokalitet Sveti Križ su ostaci kuća, preciznije dvije različite arhitektonske tradicije. Jedne su bile građene od stupova i drvenih planjki, a druge od vodoravno položenih greda na kamenim temeljima. Upravo ti kameni temelji čine ovo nalazište jedinstvenim u kontinentalnoj Hrvatskoj za razdoblje 6. i 5. stoljeća prije Krista.
Uz naselje, na susjednom brdu otkriveno je i prapovijesno groblje. Cjelina koju čine naselje i nekropola svrstava Sveti Križ među najznačajnije lokalitete toga doba u srednjoj Europi.
Događaj koji je postao tradicija
Večer u Mariji Gorici nije bila tek predstavljanje arheoloških činjenica. Bila je to prava mala svečanost — mješavina znanosti, lokalne zajednice i ponosa što se jedno tako važno poglavlje prapovijesti Europe upravo ovdje piše i otkriva. Uz znatiželju i brojna pitanja, mogla se osjetiti i dublja povezanost mještana s vlastitom zemljom i poviješću koju tek sada počinju upoznavati.
A za one koji žele znati više, tu je i detaljan članak arheologinje Mavrović na portalu Blaga & misterije, koji otkriva sve slojeve priče o lokalitetu Sveti Križ – od kovačnice do ritualnog prostora, od moćnika do zuba morskog psa.
Iduće godine, vjerujemo, ovo će malo dvorište ponovno postati pozornica velikih priča jer tlo pod nogama skriva još mnogo toga.