in ,

U gori iznad Petrinje još leži Hrastovica, zaboravljena utvrda oko koje je nastalo maleno naselje

Ilustracija utvrde Hrastovica / Blaga & misterije
Ilustracija utvrde Hrastovica / Blaga & misterije

Gora Hrastovica kod Petrinje mjesto je gdje se susreću brojne predaje, poput legende o Cvijeti Brestovskoj ili izgubljenog Pećkog jezera koje je nekoć bilo omiljeno izletište Petrinjaca. Dok se u dolini obnavlja grad koji je teško stradao u potresu 2020. godine, zidine Hrastovice ostaju pokrivene raslinjem.

Hrastovica je bila važna strateška točka srednjovjekovne Hrvatske, čija povijest seže u 12. stoljeće kada je pripadala moćnim knezovima Babonićima, a potom od 13. stoljeća dolazi pod vlast zagrebačkih biskupa.

Taj prijelaz između dviju vlasti možda je i razlog zašto su ondje bile podignute dvije utvrde koje se nazivaju Gornja i Donja Hrastovica i smještene su na sjevernoj padini brda Cepeliš.

Izvor: Zorislav Horvat, Hrastovica kraj Petrinje, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 15/16 No. -, 1998.
Izvor: Zorislav Horvat, Hrastovica kraj Petrinje, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 15/16 No. -, 1998.

Podno utvrda razvilo se utvrđeno naselje sa svojim purgarima, koje je imalo čak i franjevački samostan, kapelu sv. Petra i crkvu sv. Duha. Hrastovica je bila živo središte obrane, vjere i svakodnevnog života.

Tragovi rimskih opeka, kamenih kugli i ručnog žrvnja svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti i obrambenoj važnosti. No, kako su osmanski upadi postajali sve češći i žešći, a način ratovanja se mijenjao, Hrastovica se našla na udaru: ne vojske nego rezanja troškova.

Hrvatski sabor godinama je raspravljao o njezinom utvrđivanju, ali snaga i sredstva su jenjavala. Godine 1584. Hrastovica je napuštena i sama spaljena od strane vlastitih branitelja, kako bi se spriječilo Osmanlije da je zauzmu. Donja utvrda je tada doslovno napunjena drvenom građom napuštenih kuća i zapaljena. Visoka temperatura uništila je zidine, a život u naselju je utihnuo.

Izvor: Zorislav Horvat, Hrastovica kraj Petrinje, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 15/16 No. -, 1998.
Izvor: Zorislav Horvat, Hrastovica kraj Petrinje, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 15/16 No. -, 1998.

Gornja utvrda

Gornja utvrda još se neko vrijeme držala, no nedostatak dodatnog utvrđivanja i neprekidni pritisci Osmanlija učinili su svoje. Ostala je tek kružna kula, nedovoljno branjena, s koje su neprijatelji mogli gotovo dodirnuti vrata. I ona je pala.

Danas su ti prostori zarasli u gusto zelenilo, osobito nakon Domovinskog rata, kada ih nitko nije održavao. Na licu mjesta još se mogu naći ulomci keramike, rimske opeke, tragovi zidova, jarci, obrambeni kanali i poneki zaboravljeni kamen, koji još uvijek priča priču o moćnom utvrđenom kompleksu.

Ilustracija legende o nastanku utvrda Stupčanice i Dobre kuće. Slika je generirana uz pomoć ChatGPT (OpenAl), 2025.

Legenda o Dobroj kući i Stupčanici, utvrdama koje su sagradile sestre koje se nisu mogle prestati natjecati

115. Dužijanca / FOTO © UBH "Dužijanca" Klara Dujak i Ivana Piuković / Ministarstvo kulture i medija RH

Sve što simbolizira i znači Dužijanca bunjevačkih Hrvata