Jedan od najvažnijih fosilnih ostataka čovjekove evolucije, najpoznatija neandertalska lubanja iz Hušnjakova u Krapini, od danas je dostupna javnosti u suvremeno opremljenom prostoru Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ donosi javnosti pogled na najcjelovitiji fosil neandertalca otkriven na našem tlu. Artefakt je to koji znanstvenici desetljećima proučavaju kao ključni dokaz u razumijevanju izgleda, načina života i kognitivnih sposobnosti prapovijesnog čovjeka.
Lubanja je izložena pod posebnim uvjetima, u skladu sa suvremenim muzeološkim i sigurnosnim standardima, čime je potvrđen stručni kapacitet muzeja za čuvanje i prezentaciju izuzetno osjetljive građe. Time je Hrvatski prirodoslovni muzej, prvi među obnovljenim institucijama nakon potresa, još jednom potvrdio svoju ključnu ulogu u očuvanju nacionalne znanstvene i kulturne baštine.
Otvorenju izložbe nazočila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ujedno izaslanica predsjednika Vlade RH, koja je istaknula kako su upravo uvjeti stvoreni obnovom muzeja omogućili prezentaciju ovog artefakta globalne važnosti. Posebno je naglasila i značaj laboratorija za analitičku obradu, jedinog takve vrste u Hrvatskoj, koji dodatno osnažuje znanstvenu infrastrukturu.
Autor izložbe je dr. Ivor Janković s Instituta za antropologiju u Zagrebu, a realizaciju potpisuje tim Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na čelu s ravnateljicom Tatjanom Vlahović.
Pohvale muzeju dolaze i izvan granica Hrvatske. Lokacija otkrića lubanje, Hušnjakovo u Krapini, kao i tamošnji Muzej krapinskih neandertalaca, nosi prestižnu Oznaku europske baštine, čime je dodatno potvrđena njegova iznimna vrijednost za povijest čovječanstva. Ministarstvo kulture i medija najavilo je ulaganje u izgradnju aneksa krapinskog muzeja.
Izložba ujedno pokazuje potencijal obnovljene kulturne infrastrukture. Hrvatski prirodoslovni muzej, čija je zgrada teško stradala u potresima 2020., obnovljen je kroz ulaganja veća od 25 milijuna eura, kombinacijom sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (9,9 milijuna), Fonda solidarnosti EU (9,7 milijuna) i Grada Zagreba (5,8 milijuna).
U planu su i nova otvorenja, među njima Atelijer Meštrović i Hrvatski športski muzej, a u 2026. godini očekuju se i otvaranja Mimare i Muzeja naivne umjetnosti.
