U galeriji Decumanus u gradu Krku 28. veljače 2025. godine otvorena je dokumentarna izložba “Dragutin Antun Parčić – pionir hrvatske fotografije”. Organizator izložbe je Foto klub Krk u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice iz Zagreba.
Izložba je dio manifestacije Dani Antuna Dragutina Parčića te kroz informativne panele prikazuje iznimno zanimljiv životni put ovog svestranog znanstvenika i umjetnika, od rođenja u Vrbniku 1832. godine do smrti u Rimu 1902. Osim što je bio pionir hrvatske fotografije, Parčić je ostavio traga i u leksikografiji, prevodilaštvu, botanici, tipografiji i tiskarstvu. Njegov poseban doprinos ogleda se u borbi za očuvanje hrvatskog jezika i glagoljice kao prvog hrvatskog nacionalnog pisma.
Tko je bio Dragutin Antun Parčić?
Dragutin Antun Parčić bio je znameniti hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac i fotograf. Rođen je 26. svibnja 1832. u Vrbniku, a nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša pohađao je u Glavotoku. Studirao je bogosloviju u Zadru, a od 1859. godine posvećuje se svjetlopisu te postaje jedan od pionira hrvatske i svjetske znanstvene fotografije.

Njegova najstarija sačuvana fotografija datira iz 1859. godine, a 1860. godine osnovao je fotografski atelijer i laboratorij na otočiću Galevcu (pored Preka na Ugljanu), gdje je bio poglavar samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša. U to se vrijeme bavio i kartografijom te botanikom. Kasnije je u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku na otoku Krku osnovao Serafinsku tiskaru, gdje je vlastoručno lijevao glagoljička slova i tiskao brošure na glagoljici i latinici.
Godine 1875. objavio je vlastiti prijevod prvog pjevanja Pakla iz Danteove Božanstvene komedije u zlatotisku. Također, njegov rad bio je ključan u nastojanju da se tiska novi glagoljaški misal na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Kako franjevačka zajednica nije mogla poduprijeti njegova nastojanja, uz potporu biskupa Josipa Jurja Strossmayera postao je kanonik Zavoda sv. Jeronima u Rimu, gdje je ostao do kraja života.
Dokumentarna izložba u Krku posvećena je ovom izuzetnom intelektualcu i vizionaru, čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i znanosti. Posjetitelji će imati priliku upoznati se s njegovim fotografskim opusom, ali i širim kontekstom njegova djelovanja u raznim područjima. Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka 2025. godine.
