Iako ne možemo sa sigurnošću utvrditi točan početak nastanka Zdenaca, pretpostavlja se da je ovo područje bilo nastanjeno već u XII. stoljeću. U povijesnim izvorima u Budimpešti i Zagrebu spominje se Orahovica pod imenom Raholca, ali se Zdenci izrijekom ne navode. Ipak, 1228. godine spominje se vlastelinstvo i veliki put – via magna koji je vodio od Orahovice do Osuvka upravo preko Zdenaca.
Ta cesta ponovno se navodi u diplomatskim izvorima iz 1383. i 1407. godine. Najstarije vijesti o području potječu iz 1237. godine, kada se ondje nalazio posjed plemena Mogor. Na to danas podsjeća i naziv potoka Mogrovac, koji je utjecao u rijeku Ilovu. Ovdje je riječ o jednom od dvanaest starih hrvatskih plemena koja su tradicionalno spominju u Pacta conventi početkom 12. stoljeća. Poznati su i kao Mogorovići (lat. Murithorum, Mogorouici, Mogorouich, Mogorouig, Mogorouikius ili nobiles Mogorovichii). Već 1245. godine kralj Bela daruje posjed Zdence svom palatinu Moysu.
Gornji i Donji Zdenci
Prvi pisani dokumenti koji izrijekom spominju ime Zdenci potječu iz XIII. stoljeća. Srednjovjekovni zapisi govore o Gornjim i Donjim Zdencima. Smatra se da su današnji Veliki Zdenci nekadašnji Zdencz Inferior, a Mali Zdenci Zdencz Superior.
U Donjim Zdencima već je 1319. godine postojala crkva Svih svetih i Blažene Djevice Marije. To doznajemo iz kupoprodajne isprave koju je 15. travnja 1319. izdao čazmanski kaptol. U dokumentu stoji da je Kemen, sin Petra, prodao zemlju zvanu Kopinić knezu Nikoli, sinu Isovu, za 15 maraka.
Kada je 1334. godine Ivan, gorički arhiđakon, izvršio popis župa zagrebačke biskupije, na zdenačkom području zabilježene su čak tri, odnosno četiri župe. Jedna od njih bila je „ecclesia beate virginis de Zdench inferiori“, koja se spominje i 1319. te 1378. godine.
U XIV. stoljeću, novim ustrojem županija, zdenački kraj izlazi iz cisdravske baranjske županije i do dolaska Osmanlija pripada Križevačkoj županiji, tada najvećoj hrvatskoj županiji.
Kraj je najvećim dijelom pripadao orahovičkom vlastelinstvu porodice Geregy. Spominju se i drugi vlastelini: rod Csak, grofovi Iločki, Lörinc, Töt i drugi. U XV. stoljeću posjede na području Zdenaca imao je Šimun, sin Ivana. Godine 1430. vodila se parnica između Šimuna i Stjepana, sina Belyja iz Vinkovaca, zbog posjeda. Oglasi o parnici objavljeni su u Zdencima, a po odluci bana Hermana Celjskog spor je završio na državnom sudu u Budimu.
Prvi sigurni popisi Zdenaca potječu iz 1464. i 1483. godine, u sklopu orahovačkog vlastelinstva. Godine 1471. spominju se kao Zdencz i Izdencz. Ponekad se, međutim, zamjenjuju s brodskim ili daruvarskim Zdencima.
Osmanska vlast
Osmanska vlast trajala je od 1537. do 1686. godine, oko 150 godina. Danas o tom razdoblju gotovo da nema tragova. U velikom austrijsko-turskom ratu (1683.–1699.) oslobođena je cijela Slavonija, pa tako i zdenački kraj. Tijekom rata gotovo cijelo katoličko stanovništvo izbjeglo je preko Ilove i ondje preživjelo desetak godina.
Popis iz 1702. godine zabilježio je 16 obitelji u Zdencima: osam starosjedilačkih, pet s okolnog područja i tri srpske, doseljene iz Bosne.
Na području Gornji i Donjih Zdenaca nalazile su se dvije utvrde. Na lokalitetu Crni lug nekada se uzdizala utvrda Gornji Zdenci. Usmena predaja spominje i ‘veliki drveni turski most’. U Donjim Zdencima, utvrda se nalazila na položaju Zidine.
Utvrda Gornji Zdenci
Sam castrum potječe iz XIII. stoljeća. Podignut je na umjetnom humku, okružen s tri reda koncentričnih kružnih nasipa. Prostor između nasipa bio je ispunjen vodom koja je kanalom dovođena iz rijeke Ilove. Takav način gradnje bio je tipičan za starohrvatske i staroslavenske župe i plemićke gradove.
Humak je dug oko 50 metara. U središtu je vjerojatno stajala glavna kula, a oko nje stambene zgrade i skladišta, sve opasano bedemom. Nije pouzdano utvrđeno je li bedem bio kružni ili pravokutni. Nasipi su bili udaljeni oko 10 metara jedan od drugoga i visoki dva do tri metra.
Na sjeverozapadu se nalazilo podgrađe, također okruženo jarkom i nasipom, čiji se tragovi i danas vide.
Grad je bio građen od opeke, kamena i djelomično drveta. Na površini lokaliteta 1975. godine pronađeni su brojni ulomci posuđa iz kraja XV. i sredine XVI. stoljeća. Ranije je otkrivena i velika zaliha kamenih topovskih kugli te određeni broj turskih zlatnika.
Nažalost, ovaj iznimno vrijedan objekt, jedan od temeljnih u ovom dijelu Hrvatske, danas je gotovo u potpunosti uništen.
Literatura
Forum Veliki i Mali Zdenci, zdenac.forumhr.com
