Na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola smjestio se Grobnik, naselje koje već tisuću godina bdije nad dolinom zvanom Grobničko polje. Danas je to mjesto poznato po autodromu, aerodromu i autoputu koji veže Rijeku s unutrašnjosti.
Ovdje se već u prapovijesti isprepleću tragovi Ilira, Rimljana i srednjovjekovnih knezova. Rimljani su na ovom brežuljku gradili utvrde protiv barbara, a kasnije Grobnik dolazi u ruke Gota i Franaka. Od 13. stoljeća u posjedu je krčkih kneževa Frankopana, jedne od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji.
Kaštel nad Grobničkim poljem
Tako je najzapadniji frankopanski kaštel, poznat kao Kaštel Grobnik, sagrađen na rimskim temeljima. Njegove zidine svjedočile su borbama s Osmanlijama, prijelazima vlasti na Zrinske i konačno pljački i propasti 1671. godine, nakon koje ga preuzima austrijska komora.
Sam kaštel oblikovan je u trokut, s kulama i polukulama, a u njegovu se dvorištu i danas čuvaju gotički bunar, s grobovima Frankopana i kneževa Krbavskih. Nedaleko je i župna crkva sv. Filipa i Jakova, spomenuta još u 1105. godini.
Ispod zidina kaštela prostire se Grobničko polje, na kojem je, prema predaji, 1242. godine hrvatska vojska porazila Mongole. Invazija, koja je započela bitkom na rijeci Šajo u današnjoj Mađarskoj, bila je mračan trenutak. No, kako se kralj Bela IV. povlačio prema moru, tako je usput brojne gradove proglašavao slobodnim kraljevskim gradovima.
U to razdoblje smještena je i predaja o Pesoglavcima, kako su Mongoli na ovim prostorima prozvani, ali i danas legendarna bitka u kojoj su Mongoli po prvi puta pobjeđeni. Iako o tom događaju ne postoje pouzdani izvori, i dalje ostaje zanimljiva tema istraživačima i povjesničarima.
Živo središte kulture
Od 1992. Kaštel Grobnik postaje sjedište Katedre Čakavskog sabora, te mjesto kulturnih i znanstvenih događanja. Unutar zidina djeluje Zavičajni muzej s etnološkom zbirkom, Galerija suvremene umjetnosti i stalne manifestacije poput Međunarodne likovne kolonije.
Kaštel je danas istodobno i muzej i živo središte kulture, u kojem se održavaju ljetne i jesenske priredbe. Tako njegove drevne kamene dvorane odzvanjaju glasovima pjesnika, slikara, glazbenika i znanstvenika.
