Na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola smjestio se Grobnik, naselje koje već tisuću godina bdije nad dolinom zvanom Grobničko polje. Danas je to mjesto poznato po autodromu, aerodromu i autoputu koji veže Rijeku s unutrašnjosti.
Ovdje se već u prapovijesti isprepleću tragovi Ilira, Rimljana i srednjovjekovnih knezova. Rimljani su na ovom brežuljku gradili utvrde protiv barbara, a kasnije Grobnik dolazi u ruke Gota i Franaka. Od 13. stoljeća u posjedu je krčkih kneževa Frankopana, jedne od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji.
Ka
Tako je najzapadniji frankopanski kaštel, poznat kao Kaštel Grobnik, sagrađen na rimskim temeljima. Njegove zidine svjedočile su borbama s Osmanlijama, prijelazima vlasti na Zrinske i konačno pljački i propasti 1671. godine, nakon koje ga preuzima austrijska komora.
Sam kaštel oblikovan je u trokut, s kulama i polukulama, a u njegovu se dvorištu i danas čuvaju gotički bunar, s grobovima Frankopana i kneževa Krbavskih. Nedaleko je i župna crkva sv. Filipa i Jakova, spomenuta još u 1105. godini.
Grobničko polje i legenda o boju
Ispod zidina kaštela prostire se Grobničko polje, na kojem je, prema predaji, 1242. godine hrvatska vojska porazila Mongole Invazija koja je započela bitkom na rijeci Šajo u današnjoj Mađarskoj bila je mračan trenutak, no kako se kralj Bela IV. povlačio prema moru, tako je usput brojne gradove proglašavao slobodnim kraljevskim gradovima
U to razdoblje smještena je i predaja o Pesoglavcima, kako su Mongoli na ovim prostorima prozvani, ali i danas legendarna bitka u kojoj su Mongoli po prvi puta pobjeđeni. Za taj događaj još ne postoje pouzdani izvori, o čemi će biti riječi u jednom od odvojenih članaka koje se spremamo objaviti.
Kulturni duh Grobnika
Od 1992. Kaštel Grobnik postaje sjedište Katedre Čakavskog sabora, te mjesto kulturnih i znanstvenih događanja. Unutar zidina djeluje Zavičajni muzej s etnološkom zbirkom, galerija suvremene umjetnosti i stalne manifestacije poput Međunarodne likovne kolonije.
Kaštel je danas istodobno i muzej i živo središte kulture, u kojem se održavaju ljetne i jesenske priredbe, a njegove drevne kamene dvorane odzvanjaju glasovima pjesnika, slikara, glazbenika i znanstvenika.
