U tijeku je opsežna obnova Starog grada Sisak, jednog od najvažnijih fortifikacijskih spomenika kontinentalne Hrvatske i trajnog simbola grada na sutoku Kupe i Save. Riječ je o jednom od najzahtjevnijih konzervatorsko-građevinskih zahvata u novijoj povijesti Siska, koji istodobno osigurava konstruktivnu sigurnost utvrde i otkriva nove slojeve njezine slojevite povijesti.
Radovi, čija procijenjena vrijednost premašuje 18 milijuna eura bez PDV-a, financirani su sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, putem Ministarstvo kulture i medija. Iako je završetak obnove službeno planiran za rujan 2026., trenutačna dinamika radova upućuje na mogućnost da bi cjelovita obnova mogla biti dovršena već sredinom iduće godine.
Posebnu težinu ovom zahvatu daje činjenica da se provodi u kontekstu posljedica Sisačko-petrinjskog potresa, čija se peta obljetnica približava. Potres je dodatno narušio statiku povijesne građevine koja je i prije bila opterećena stoljećima dogradnji, oštećenja i sanacija.
Aktualna obnova stoga nije tek odgovor na izvanrednu situaciju, nego promišljen i dugoročan zahvat kojim se Stari grad Sisak prilagođava suvremenim protupotresnim standardima, osiguravajući njegov opstanak za buduće generacije.
Stari grad Sisak nije nastajao u jednom graditeljskom razdoblju. Građen je i pregrađivan stoljećima, počevši od sredine 16. stoljeća, kada ga je na svom posjedu dao sagraditi Kaptol zagrebački kao ključnu točku obrane hrvatskog teritorija od osmanskih prodora. Upravo ta dugotrajna i slojevita izgradnja danas čini obnovu osobito zahtjevnom. Uklanjanjem kasnijih slojeva žbuke tijekom radova postali su vidljivi brojni elementi rimske spolije, dijelovi antičke Siscije koji su tijekom stoljeća ugrađeni u samu strukturu utvrde.
Kako ističe Ivana Miletić Čakširan, voditeljica Konzervatorskog odjela u Sisku, u skladu s konzervatorskim načelima odlučit će se koji će elementi biti trajno vidljivo prezentirani, a koji ponovno zaštićeni žbukom. Iako tijekom dosadašnjih radova nisu pronađeni novi arheološki nalazi, dokumentirani su brojni građevni elementi koji svjedoče o različitim fazama gradnje i obnova, uključujući i one nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu.
Središnje mjesto u povijesnom pamćenju Starog grada Siska zauzima Bitka kod Siska 1593. godine, jedan od ključnih događaja u okviru Hrvatsko-turskih ratova. U neposrednoj blizini utvrde došlo je do presudnog sukoba u kojem su hrvatsko-slavonske i habsburške snage porazile osmansku vojsku pod zapovjedništvom Hasan-pašae Predojevića. Ova bitka često se u historiografiji tumači kao simbolična prekretnica koja je označila početak dugotrajnog zaustavljanja osmanskog prodora prema srednjoj Europi.
Time Stari grad Sisak nije samo arhitektonski spomenik, nego i prostor duboko upisan u kolektivnu povijesnu svijest. Današnji građevinski zahvati obuhvaćaju sanaciju i izgradnju novih krovišta, postavljanje drvene krovne konstrukcije te radove na kulama i zidinama, uključujući zapadnu kulu. Paralelno se izvodi fugiranje i žbukanje fasada, čime se utvrdi postupno vraća njezin prepoznatljiv povijesni izgled, ali i osigurava dugoročna stabilnost.
No, obnova Starog grada Siska ne zaustavlja se na očuvanju zidova i kula. Planiran je novi muzejski postav, a u dijelu utvrde gdje se nekada nalazio poznati sisački restoran ponovno će se urediti ugostiteljski prostor. Time će ovaj spomenik kulture najviše kategorije ponovno postati živo mjesto susreta baštine, znanja i svakodnevnog života grada.
U trenutku kada se Sisak i šira regija još uvijek oporavljaju od potresa, obnova Starog grada dobiva snažnu simboličku dimenziju. Utvrda koja je preživjela ratove, razaranja i prirodne nepogode ponovno se obnavlja kao znak kontinuiteta i otpornosti. Ne samo kao nijemi svjedok prošlosti, nego kao aktivni nositelj identiteta i orijentir budućnosti grada na rijekama.
