Završetkom energetske obnove dvorca Livadić i samoborske Etno kuće otvorena je nova faza razvoja Samoborskog muzeja, infrastrukturna, ali i simbolička, koja označava prijelaz iz obnove u oblikovanje budućih muzejskih sadržaja.
Riječ je o projektima provedenima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kojima su osigurani suvremeni uvjeti za pohranu i prezentaciju muzejske građe, ali i značajne uštede u potrošnji energije.
Muzej ulazi u novu fazu
Dvorac Livadić, nekadašnji dom skladatelja i preporoditelja Ferda Livadića, danas je središnja lokacija Samoborskog muzeja. Obnovljen je uz ulaganje od 862.962,47 eura, od čega je gotovo 800 tisuća eura osigurano iz NPOO-a. Energetskom obnovom obuhvaćeno je više od 927 četvornih metara, uz ostvarenu uštedu primarne energije veću od 72 posto.
Istodobno je obnovljena i Etno kuća, u koju je uloženo 283.428,66 eura, pri čemu je više od polovice sredstava osigurano iz istog europskog mehanizma. Na površini od 151,60 četvornih metara ostvarena je ušteda energije od preko 70 posto.
Oba projekta uključivala su toplinsku izolaciju, zamjenu stolarije, uvođenje sustava dizalica topline te sanaciju vlage, čime su osigurani stabilni i zdravi klimatski uvjeti ključni za čuvanje muzejske građe.
Završetak ovih radova označava novi trenutak za Samoborski muzej. Kako je istaknuto prilikom predstavljanja projekta, dovršene su i muzeološke koncepcije za nove stalne postave na sve tri lokacije muzeja – u dvorcu Livadić, Etno kući i obnovljenoj Vili Allnoch.
Ravnateljica muzeja Nikolina Puljić Glasnović prilikom obilaska naglasila je kako se ne radi samo o infrastrukturnom zahvatu, nego o dugoročnom ulaganju u zajednicu. Muzej pritom nije samo čuvar prošlosti, nego prostor dijaloga, susreta i istraživanja, mjesto gdje se oblikuje identitet grada i njegova budućnost.
Generacijski poduhvat obnove
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je uključivanje kulturnih dobara u programe energetske obnove bio složen, ali ključan iskorak. Podsjetila je kako je kroz ovaj program diljem Hrvatske obnovljen niz kulturnih institucija – od muzeja i knjižnica do kazališta i centara za kulturu – u ukupnoj vrijednosti od gotovo 40 milijuna eura.
U Zagrebačkoj županiji nakon potresa obnavlja se ukupno 81 objekt kulturne baštine, od čega 17 svjetovnih i više od 60 sakralnih, a većina radova već je dovršena. „Svi zajedno sudjelujemo u generacijskom poduhvatu obnove“, poručila je ministrica Obuljen Koržinek.
Samobor kao primjer kontinuiteta
Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot zahvalila je Ministarstvu kulture i medija na suradnji, istaknuvši kako se ovim projektima nastavlja kontinuitet ulaganja u kulturnu infrastrukturu grada.
Podsjetila je i na obnovu Vile Allnoch, dovršenu 2024. godine, čime se postupno oblikuje mreža obnovljenih kulturnih prostora koji zajedno čine temelj budućeg razvoja.
Uz dvorac Livadić i Etno kuću, Samoborski muzej danas upravlja i nizom drugih lokacija – uključujući Rudnik sv. Barbare, otvorenu galeriju i muzejski arhiv, čime se profilira kao važan čuvar lokalne baštine, ali i aktivni sudionik u oblikovanju kulturnog života grada kroz manifestacije poput Bitke kod Samobora koja na jednom mjestu okuplja brojne posjetitelje i zaljubljenike u oživljenu povijest.
Završetkom obnove dvorca Livadić i Etno kuće, Samobor ne dobiva samo obnovljene zgrade, nego i jasno definiranu platformu za razvoj suvremenog muzeja kao suvremenog prostora koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost.
Bilješka o starom gradu Crne kraljice koji se na brdu iznad Samobora nastavlja raspadati
