Arheološko nalazište Gradina, poznato i pod nazivom Turski stol, smješteno je svega 500 metara sjeverno od središta Kutine, iznad lijeve obale rijeke Kutinice. Riječ je o iznimno vrijednom lokalitetu koji se smatra jednim od najznačajnijih primjera srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Moslavini.
Od 2024. godine nalazište je pod zaštitom Republike Hrvatske. Prema podacima objavljenima na mrežnim stranicama Grada Kutine, arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina – Turski stol donijela su nova i vrijedna saznanja o srednjovjekovnoj Kutini.
Utvrda je zemljano-drvena centralnog oblika, sa središnjim platoom koji je okružen s tri jarka i dva zemljana nasipa, uz sustav dodatnih palisada ili zemljanih ojačanja. Prema dosadašnjim nalazima, lokalitet se okvirno datira u 15. i 16. stoljeće, iako pitanje njegova stvarnog vremena nastanka i dalje ostaje otvoreno.
Istraživanja koja se provode predstavljaju drugu fazu arheoloških istraživanja, nastavak istraživanja započetih prethodne godine (2024. godine), nakon gotovo šest desetljeća zastoja. Već u ovoj fazi ostvareni su iznimno vrijedni rezultati koji donose nova saznanja o razvoju i životu srednjovjekovne Kutine.
Ravnateljica Muzeja Moslavine Kutina, Jasmina Uroda Kutlić, istaknula je važnost dosadašnjih nalaza i njihovu buduću ulogu u muzejskoj prezentaciji. Naglasila je da su rezultati istraživanja nadmašili očekivanja te da će brojni pronađeni predmeti postati dio novog stalnog arheološkog postava Muzeja. I<
straživanja financiraju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Grad Kutina, uz očekivanje šire regionalne potpore u budućnosti.
O istraživanjima Turskog stola
Istraživanja vodi kustos Arheološkog odjela Muzeja Moslavine Kutina, Antonio Džaja, koji je pojasnio povijesni kontekst lokaliteta. Prema povijesnim izvorima i arheološkim nalazima, pretpostavlja se da se upravo na ovom mjestu nalazilo sjedište srednjovjekovne Kutine, koja se u pisanim izvorima spominje još u 13. stoljeću, u vlasništvu plemićke obitelji Roh de Deche. Utvrda je izvorno bila zemljano-drvene konstrukcije, s kasnijim dogradnjama od opeke i cigle.
Život na lokalitetu prestaje sredinom 16. stoljeća, u vrijeme osmanskog prodora prema zapadu, kada područje postaje pogranična zona između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Ponovna naseljenost bilježi se tek u 18. stoljeću, čime započinje novije povijesno razdoblje Kutine.
Nova otkrića
Istraživanja tijekom 2025. godine potvrdila su rezultate iz prethodne godine, u kojoj su pronađeni ulomci kućnog posuđa i pećnjaka koji su upućivali na postojanje kuhinjskog prostora i kaljeve peći, a arheolozi su otkrili i točno mjesto peći, njezine ostatke te brojne nove nalaze.
Pronađeni su i vrijedni metalni predmeti, kao i ulomci majolike, skupocjene keramike koja se u to doba uvozila i smatrala pretečom porculana. Takvi nalazi svjedoče o visokom životnom standardu i materijalnom bogatstvu tadašnjih stanovnika Kutine.
Brojni ulomci posuda, čaša, pećnjaka i metalnih predmeta, nakon stručne obrade i restauracije, bit će uključeni u stalni postav Arheološkog odjela Muzeja Moslavine.
Dio nalaza predstavlja i značajan znanstveni doprinos razumijevanju svakodnevnog života u Moslavini tijekom kasnog srednjeg vijeka.
Literatura
Mrežna stranica Grada Kutina
Muzej Moslavine Kutina
