Digitalne konzervatorske podloge uskoro će biti javno dostupne putem platforme e-Građani i Geoportala kulturnih dobara, potvrđeno je na radnom sastanku Ministarstva kulture i medija s predstavnicima konzervatorskih ureda i stručnim timovima.
Digitalizacijom konzervatorskih podloga uvodi se transparentan i dostupan sustav upravljanja prostorom unutar kulturno-povijesnih cjelina, čime se građanima, projektantima i investitorima omogućuje pravovremen uvid u konzervatorske uvjete prije planiranja ili izvođenja zahvata.
Promjena pristupa: podaci dostupni unaprijed
Podloge se izrađuju unutar Informacijskog sustava kulturne baštine i čine osnovu za prvu elektroničku konzervatorsku uslugu u sustavu e-Građani – konzervatorsku lokacijsku informaciju. Osim što omogućuju pristup podacima o mjerama zaštite i prostornim ograničenjima, sustav omogućuje i povezivanje s drugim državnim informacijskim platformama, uključujući sustav prostornog uređenja.
– Time se napušta dosadašnji model u kojem su konzervatori često bili uključeni prekasno, tek kada bi nastali problemi. Novi pristup omogućuje pravodobno planiranje i kvalitetniju zaštitu baštine – istaknuto je na sastanku.
Jedinstveni projekt i suradnja stručnjaka
Riječ je o dosad najvećem i najsveobuhvatnijem projektu izrade konzervatorskih podloga u Hrvatskoj koji je vrijedan više od 10 milijuna eura i provodi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projekt predstavlja ključni korak u provedbi novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u koji je uključeno 90 kulturno-povijesnih cjelina različite veličine i složenosti, a na njemu rade timovi stručnjaka iz područja zaštite kulturne baštine, prostornog planiranja i digitalne kartografije.
– Rezultati dosadašnjeg rada uključuju veliku količinu dosad nedostupnih podataka te suradnju više generacija konzervatora i projektanata – poručili su iz Ministarstva kulture i medija.
Na sastanku su, uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek, sudjelovali ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, načelnica Sektora za konzervatorske poslove i inspekciju dr. sc. Tatjana Lolić, glavni konzervator Milan Pezelj i voditelj Službe za kulturno-povijesne cjeline i prostorno planske mjere zaštite Aljoša Špaleta.
Zakon kao temelj reforme
Podsjetimo, novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, usvojen u prosincu 2024., donio je niz novosti u sustavu zaštite baštine nakon gotovo 25 godina.
Među ključnim promjenama ističu se uvođenje konzervatorske lokacijske obavijesti, jasnije definirane mjere zaštite, centralizacija konzervatorskih službi i javno financiranje arheoloških istraživanja. Prema zakonu, mjere zaštite sada su obvezni dio prostornih planova, a njihova provedba oslanja se upravo na ažurne i dostupne konzervatorske podloge.
Provedba u više faza
Izrada konzervatorskih podloga provodi se u fazama, a prva obuhvaća manja i srednja naselja, dok će se kasnije uključiti i složenije urbane cjeline. Do 1. siječnja 2026. godine predviđena je i centralizacija konzervatorskih službi za Grad Zagreb, čime Ministarstvo kulture preuzima potpunu nadležnost za konzervatorske poslove na državnoj razini.
Cilj cijelog procesa je uspostaviti središnji, funkcionalan i ažuran sustav konzervatorske dokumentacije koji će omogućiti učinkovito donošenje odluka, očuvanje kulturnih vrijednosti i održivi prostorni razvoj.
