Na lokalitetu Kagovac kraj Vetova, u Požeškoj kotlini, hrvatski arheolozi otkrili su monumentalni grob iz starijeg željeznog doba. Prema prvim analizama datira iz 8. stoljeća prije Krista. Voditelj istraživanja, prof. dr. Hrvoje Potrebica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, potvrdio je da je riječ o najvećem kneževskom grobu iz tog razdoblja ikada pronađenom u Hrvatskoj.
Ovo je otkriće objavljeno nekoliko tjedana nakon što je javnost doznala kako su na lokalitetu Gradina kod Voćina arheolozi pronašli jednu od najmonumentalnijih utvrda iz kasnog brončanog doba u ovom dijelu Europe.
Vetovo je mjesto inače poznato po vinu i legendi kako naziv mjesta znači zabranjeno (lat. vetos).
Impresivni grobnica i inventar
Grobni humak promjera je preko dvadeset i visine više od četiri metra. U središtu skriva kamenom obzidanu drvenu komoru dimenzija četiri puta tri metra. Impresivna kamena konstrukcija, izrađena od amfibolita, sastoji se od približno deset kubika kamena koji je dopremljen s druge lokacije, što dodatno potvrđuje značaj ovog nalaza.
U grobnici je otkriven iznimno bogat grobni inventar: ratnička oprema s tri željezna i jednim brončanim kopljem, dvije željezne sjekire, dijelovi konjske opreme, te višeglava brončana igla. Potonja je bila statusni simbol tadašnjih utjecajnih ratnika. Pronađeni su i luksuzni predmeti za gozbu, uključujući pet keramičkih lonaca i čak tri brončane posude proizvedene u mediteranskim radionicama u današnjoj Italiji. Takve posude su izuzetna rijetkost. U cijeloj Europi ih je poznato tek nekoliko desetaka.
Zanimljivost otkrića leži i u mogućoj prisutnosti dvojne grobnice. To bi značilo da je uz ratnika pokopana i žena, plemkinja. Arheolozi su pronašli četverostruku brončanu ogrlicu, više narukvica i ukras za kosu, koji zajedno čine reprezentativan set nakita.
Zajednica na razmeđi svjetova
“Ovo je grobnica elite, vođe i njegove zajednice, koja je živjela na razmeđi tadašnjih svjetova: između halštatskog kruga zapadne Europe i istočnih kultura s prostora današnjih stepa i Balkana. Ta pozicija nije bila hendikep, već prednost. Ove zajednice su imale monopol na razmjenu ljudi, roba, ideja i tehnologija”, rekao je Potrebica.
Ovo otkriće dolazi 20 godina nakon što je isti tim u obližnjem Kaptolu otkrio najbogatiji kneževski grob iz istog razdoblja. Sada, na udaljenosti manjoj od šest kilometara, ponovno imamo i najbogatiji i najveći, što baca novo svjetlo na moć i značaj ovog prostora u prapovijesnoj Europi.
Teren su istraživali i članovi tima među kojima su Luka Drahotusky-Bruketa, Mila Erceg, Sara Duvnjak, Mirna Šandrić, Jurica Kunić, dr. sc. Borut Križ, Mario Poletto te Kristina Rupert iz Turističke zajednice Zlatni Papuk.
Otkriće je obišla i požeško-slavonska županica Antonija Jozić, koja je zahvalila timu na, kako je rekla, “nevjerojatnom otkriću koje dodatno potvrđuje kulturnu vrijednost i arheološku važnost naše regije”.
