Na trasi brze ceste između Bjelovara i Bulinca pronađeni su dijelovi prapovijesne narukvice od tanke zlatne žice

Na trasi buduće brze ceste između Bjelovara i Bulinca arheolozi su otkrili iznimno vrijedno prapovijesno nalazište. Istraživanja se provode u okolici mjesta Galovac, a vodi ih arheološka ekipa tvrtke Delmat Galiot iz Splita, izvijestio je portal Bjelovar.live

Najznačajnije otkriće je prapovijesna nekropola s urnama u kojima su pronađeni spaljeni ostaci pokojnika. Žare pripadaju kulturi polja sa žarama, točnije virovitičkoj skupini, iz 12. ili 13. stoljeća prije Krista.

Osim žara, arheolozi su pronašli i srednjovjekovni kosturni ukop, keramičke kugle koje su se koristile za lov na ptice te pažljivo sahranjenog psa. U nekim posudama pronađen je i vrijedan brončani nakit, a posebno se ističe rijetka igla s glavom u obliku alke, koja do sada nije bila zabilježena na ovom području, rekao je Galiot.

Jedan od najbogatijih nalaza je takozvani Grob 20. Iako je sama žara gotovo uništena, na njenom dnu pronađeni su brojni vrijedni predmeti: naušnice, lančić, igle, narukvice te dijelovi narukvice izrađene od vrlo tanke zlatne žice.

Kvaliteta izrade upućuje na visoku razinu znanja tadašnjih majstora, a pretpostavlja se da je zlato stiglo trgovačkim putevima. Arheolozi smatraju da je vlasnica nakita vjerojatno pripadala vladajućem sloju društva, rekao je Marin Blažević, magistar arheologije.

Na lokalitetu kod Galovca pronađeni su i antički te srednjovjekovni predmeti, što pokazuje da je ovo područje bilo naseljeno kroz mnoga stoljeća. Nalazi se uklapaju u dugu povijest bjelovarskog kraja, čiji najstariji tragovi sežu još u neolitičko razdoblje.

Nakon završetka terenskih istraživanja, arheolozi sada obavljaju takozvani kabinetski rad. Predmeti se peru, dokumentiraju, fotografiraju i pripremaju za restauraciju. Nakon toga bit će predani Gradskom muzeju Bjelovar, gdje će se trajno čuvati.

Arheološki tim činili su arheolozi Slavko Galiot, Krešimir Lerotić, Tomislav Pušić i Marin Blažević te tehničari Josip Šincek i Antun Štivić, koji su zajedno s radnicima iz bjelovarskog kraja sudjelovali u iskapanjima.

Ovo otkriće donosi nove spoznaje o životu, smrti i vjerovanjima ljudi koji su na ovim prostorima živjeli, te predstavlja još jedan vrijedan dio povijesti bjelovarskog kraja.