Na otoku Šolti ovog je vikenda započeo ILIRIKON 2025. Prva hrvatska konferencija u cijelosti posvećena Ilirima održava se u Grohotama. Ova manifestacija objedinjuje terenske obilaske, predavanja, panele i projekcije filmova koji na pristupačan način predstavljaju nasljeđe i kulturu prapovijesnih zajednica na istočnojadranskom prostoru.
IliriKon 2025 započeo obilaskom gradine
Prema izvještaju, koji je objavio portal Dalmacija danas, a koji je moguće u cijelosti pročitati ovdje, prvi dan ILIRIKON-a, u petak 26. rujna, otvoren je izletom na gradinu Donje Selo. Jedno je to od važnijih arheoloških nalazišta na otoku. Sudionici su uz stručno vodstvo obišli lokalitet i upoznali se s njegovim povijesnim slojevima i značajem u životu ranih zajednica.
Program je nastavljen predavanjima i razgovorima o različitim aspektima života i postojanja koji se pripisuju Ilirima. U prvom izlaganju Goran Majetić otvorio je temu Divovi u doba Ilira, iznijevši pregled arheoloških i povijesnih zapisa koji, prema njegovom tumačenju, upućuju na postojanje iznimno visokih osoba u prapovijesti i antici. Govorio je o monumentalnim sarkofazima, nakitu i predmetima neuobičajenih dimenzija te potrebi za očuvanjem lokaliteta na kojima su takvi nalazi zabilježeni.
Iako smo o divovima već pisali na portalu, prepričavajući mitove i legende vezane za njih, kojih je na našim prostorima uistinu mnogo, nismo naišli na neposredne arheološke dokaze o njihovu postojanju. Tako je jedno od pitanja iz publike Majetiću bilo upravo o tome kojim dokazima može potkrijepiti svoje tvrdnje. Odgovorio je kako smatra da postoje posredni dokazi u vidu predmeta, nakita i odjevnih ukrasa, dok je velik dio kostiju, prema njegovim riječima, nestao. “Ekipa domaćih i stranih lopova kosti je odnijela. Ljudi su kroz povijest doslovno pokradeni”, istaknuo je i dodao kako ljudi često pitaju gdje su kosti. “Moj odgovor je: to će se dogoditi kada čovječanstvo postigne višu razinu svijesti. Bitno je otkriti kakva je bila kultura tih bića i kakvu su ostavštinu ostavili”, kazao je Majetić.
Ilirske navade
Nakon njega, Tonči Milišić predstavio je izlaganje Iliri i hrana kroz povijest. U svom izlaganju približio je prehrambene navike prapovijesnih zajednica i njihovu povezanost s razvojem gospodarstva, stočarstva i trgovine. Posebno je naglasio ritualnu ulogu hrane te mogućnost da se ilirska kulinarska tradicija uključi u suvremene modele gastro turizma.
Treće predavanje održao je Markica Vuica-Matković pod nazivom Špilje i čatrnje u ilirsko doba. Govorio je o ulozi špilja kao staništa i svetišta te o tradicionalnim sustavima prikupljanja vode koji su omogućili život u kršu. Naveo je brojne primjere iz Dalmacije i Hercegovine, istaknuvši njihovu kulturnu i baštinsku vrijednost.
U završnom dijelu programa Miško Erak održao je predavanje Izgubljena civilizacija naših ilirskih predaka u donjoj Neretvi. Predstavio je lokalitete i nalaze povezane s ilirskim plemenima Ardijejaca, Daorsa i Manijaca. Govorio je o gradinama, megalitima i pomorskoj tradiciji. Dodatno je istaknuo važnost ovog područja za razumijevanje ranih civilizacijskih procesa na istočnoj obali Jadrana.
Zaključen prvi dan
Prvi dan ILIRIKON-a zaključen je projekcijom dokumentarnog filma i panel-raspravom o Liburnima i Japodima. Sudionici su raspravljali o brodogradnji, gradinama, ukrasima i religijskim simbolima ovih naroda.
Manifestacija se nastavlja u subotu, 27. rujna, obilaskom gradine Rogač, još jednog značajnog lokaliteta na Šolti, te novim predavanjima i radionicama posvećenima ilirskoj kulturi, vjerovanjima i svakodnevnom životu.
Konferencija ILIRIKON 2025 ističe kako povezuje znanstvena saznanja, lokalnu baštinu i suvremene interpretacije, s ciljem popularizacije prapovijesne kulture i poticanja interesa za istraživanje ilirskog nasljeđa među širom javnošću.
