Visoko na obroncima Papuka, na 612 metara nadmorske visine, uzdiže se utvrda Kamengrad. Smještena nedaleko od sela Vučjak Kamenski i Gornjih Vrhovaca, te 13 kilometara od Voćina.
Kamengrad je bio velika i utvrda. Imao je pravokutnu palaču, ulaznu kulu i još šest obrambenih kula koje su štitile njegove zidine.
Okružen bedemima dugim oko 160 metara, prostirao se na gotovo dva hektara. Građen je od lomljenog kamena, a prirodna stijena iskorištena je kao temelj utvrde na jugoistočnoj strani.
Zanimljivo je da se u početku nije zvao Kamengrad. U srednjem vijeku nosio je ime Crkvenik, prema obližnjem potoku. Tek od 14. stoljeća pojavljuje se naziv Kamengrad. U izvorima se javlja naziv Kővár što na mađarskom znači kamena utvrda.
Kamengrad je promijenio mnoge vlasnike. Od plemićke obitelji Rad, preko ugarskih velikaša, pa sve do poznate obitelji Zapolja.
U 16. stoljeću dolazi pod vlast Habsburgovaca, a ubrzo i pod Osmanlije. Tada je u njemu boravila vojska, a okolni seljaci morali su ga održavati umjesto plaćanja poreza. Čak je u tvrđavi bila izgrađena i džamija.
Nakon oslobođenja od Osmanlija krajem 17. stoljeća, Kamengrad polako propada i pretvara se u ruševinu.
Kamengrad u narodnim predajama i legendama
Ova utvrda posebno je zanimljiva zbog priča u narodnim predajama i legendama. Najpoznatija govori o skrivenom blagu u podrumima Kamengrada. Prema predaji, zlato čuva zmija s krunom na glavi.
Jedan seljak koji ga je pokušao pronaći, pobjegao je kad je ugledao strašno stvorenje. Druga legenda kaže da je blago zakopano na obližnjoj livadi pod kamenom u obliku lisice. Tu je i priča o bunaru Đurinac koji se nalazi ispod Kamengrada, a čija voda, prema vjerovanju, ima ljekovitu moć.
Danas je Kamengrad još uvijek nedovoljno istražen, iako se smatra jednom od najbolje očuvanih utvrda u ovom dijelu Slavonije. Njegove zidine i dalje čuvaju priče koje tek čekaju da budu otkrivene.
Literatura
Goran Đurđević, Kamengrad – zaboravljeni biser Slavonije
