Najnovija arheološka istraživanja u Stobreču otkrivaju još dublje slojeve povijesti. Tako pomiču granice dosadašnjih spoznaja o tome tko je živio i koliko je nekoć davno bilo bitno to današnjeg predgrađe Splita. U vrijeme starih Grka, bio je poznat kao Epetion, odnosno Epetij, jedna od najvećih starogrčkih kolonija na Jadranu. Njezini su bedemi, kako je otkriveno, bili jedni od najvećih očuvanih – a koji su popularno poznati i kao mamutski bedemi.
Planirana su istraživanja inače trebala trajati tri mjeseca, no zbog iznimnih nalaza radovi su produženi na godinu dana. To nije oduševilo investitora koji je planiranom gradnjom na tom području i nabasao na Epetij gdje sada svaki sloj tla donosi nova saznanja. Arheolozi su se, kopajući duboko ispod današnjih betonskih struktura, suočili s izvanredno očuvanim ostacima naselja koje datira čak 1600 godina prije Krista. Kako za Slobodnu Dalmaciju piše Damir Šarac u reportaži objavljenoj 26. ožujka 2025., to je doba kada je u Egiptu napravljena Tutmozisova sfinga koja je danas na splitskom Peristilu.
Naselje starije od Ilira
Jedan od najvažnijih nalaza je velika kuća iz sredine brončanog doba, sagrađena od gline i pruća, s mnoštvom keramičkih posuda i kućnih peći. Otkriće upućuje na postojanje zajednice koja je naseljavala Stobreč čak 1300 godina prije nego su ovdje pristigli grčki kolonisti, a time i prije Ilira.
Ova otkrića potvrđuju da je na ovom području postojala snažna zajednica, uključena u trgovačke mreže sa Sjevernom Italijom i širokim Mediteranom već u 13. i 14. stoljeću prije Krista – za Slobodnu Dalmaciju je opisala Marina Ugarković iz Instituta za arheologiju u Zagrebu, koja vodi istraživanje s Eduardom Viskovićem iz tvrtke Kantharos.
Arheolozi su pronašli i nastavak monumentalnog grčkog bedema od golemih kamenih blokova, temeljenog na drvenim stupovima zabijenima u tlo. Ostatci ulica i temelja objekata iz raznih povijesnih razdoblja svjedoče o bogatoj i neprekidnoj povijesti Stobreča, od prapovijesti, preko grčkog i rimskog razdoblja, pa sve do ranog srednjeg vijeka.
Unikatni predmeti i dokazi trgovačkih veza
Među nalazima se posebno ističu antička zlatna figurica ptičice, koja se trenutačno restaurira u Arheološkom muzeju u Splitu, te metalni predmet koji podsjeća na kacigu. Pronađena je i ručka keramičke posude za koju su stručnjaci s bečkog Instituta za arheologiju potvrdili da potječe iz Sjeverne Italije iz 13. stoljeća prije Krista, što svjedoči o prekomorskim trgovačkim vezama još u brončanom dobu.
Na podu kuće otkrili smo nekoliko peći, dječji grob, kao i jelenji rog s udubinama, koji je imao ceremonijalnu funkciju. Prema položaju nalaza i tragovima paljevine, moguće je da je kuća izgorjela u požaru – istaknuo je arheolog Niko Romac.
Također, ostaci ovčjih i kozjih kostiju upućuju na prehrambene navike tadašnjih stanovnika, koje su, prema dr. Antoneli Barbir iz Instituta za arheologiju, bile vrlo slične današnjima.
Stobreč – povijesni dragulj Dalmacije
Ovo istraživanje ne samo da produbljuje razumijevanje povijesne dinamike Dalmacije, već i potvrđuje značaj Stobreča kao ključne točke u razvoju jadranskih naselja. Dok su grčki i rimski slojevi oštećeni erozijama i kasnijim gradnjama, prapovijesni ostaci su se očuvali u iznimno dobrom stanju, što predstavlja rijetkost na području Srednje Dalmacije.
Nastavak istraživanja može donijeti još više senzacionalnih otkrića i još dublje produbiti naše razumijevanje prvih civilizacija koje su nastanjivale ovo područje. Stobreč, nekoć poznat kao Epetij, sada se potvrđuje kao jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih područja na Jadranu.
