Potvrđuju to izlaganja prvog dana znanstvenog skupa “Početci kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba” koji se održava na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Prvi dan skupa 8. svibnja ponudio je širok, ali duboko međusobno povezan spektar izlaganja koja su kroz različite kutove osvijetlila kontekst u kojem se Hrvatska u prvoj polovici 10. stoljeća pojavljuje kao relevantan politički i crkveni subjekt u europskom prostoru. U središtu pozornosti bili su papa Ivan X., kralj Tomislav i splitske sinode kao žarište sinodalne, političke i simboličke moći.
Duboka povezanost s Rimom
Izlaganja pokazuju da povezanost s Rimom nije bila periferna. Dodjela palija, latinska liturgija i konzistentna prisutnost u papinskim dokumentima potvrđuju da je Hrvatska 925. godine bila integralni dio rimske crkvenog utjecaja. Povijesni presedani i institucionalna memorija papinske kurije, sačuvani kroz arhivsku građu, odigrali su ključnu ulogu u oblikovanju odnosa Rima prema Hrvatskom kraljevstvu.
Znanstvenici su se složili da je vrijeme Tomislavove vladavine obilježeno složenim procesima integracije Hrvatske u zapadnokršćanski svijet. Ivica Musa i Josip Dukić naglasili su važnost papinstva u legitimiranju tada mladih europskih političkih formacija. Iako oslabljeno iznutra i pod pritiskom aristokracije, papinstvo se pokazalo ključnim u priznavanju hrvatske samobitnosti – ponajprije kroz titulu kralja (Rex) dodijeljenu Tomislavu, ali i u oblikovanju pravnog i kulturnog okvira hrvatske države.
Rosamond McKitterick, Andrea Antonio Verardi i Matthias Rozein u svojim su predavanjima proširili pogled na Rimsku kuriju, pokazujući kako je papa Ivan X. djelovao u vrlo osjetljivoj ravnoteži između Rima, Bizanta i regionalnih sila poput Bugarske i Hrvatske. Pritom su naglasili da se papinski angažman u Hrvatskoj ne može promatrati izolirano – već kao dio šire strategije očuvanja autoriteta i širenja latinske liturgije na europskim periferijama.
Razlike u odnosima Rima i Carigrada
Marcello Garzaniti je posebno naglasio povijesnu prekretnicu splitskih sinoda, koje su svojim odlukama pridonijele latinizaciji zapadnog Balkana te učvrstile razlike u odnosima Rima i Carigrada, anticipirajući crkveni raskol koji će se dogoditi u sljedećem stoljeću.
Središnja točka više izlaganja bio je koncept sinodalnosti. Petar Vrankić, Zvjezdan Strika i Trpimir Vedriš analizirali su ideološke, pravne i institucionalne uloge sinoda u povijesti Crkve, s posebnim osvrtom na splitske sabore. Strika je istaknuo da su splitski sabori oblik synodusa regiae, gdje su, uz biskupe i papinske legate, važnu ulogu igrali i vladari, čime se potvrđuje simbiotski odnos političke i crkvene vlasti. Vedriš je pridodao dimenziju simbolike tzv. petrovskog diskursa kojim su pape komunicirali svoju jurisdikciju nad Hrvatskom u vremenu kada su nastojali obraniti vlastiti položaj od Carigrada i rastuće Bugarske crkve.
Skup je kroz ovaj niz izlaganja pokazao da splitski sabori iz 925. i 928. godine nisu bili tek lokalni crkveni skupovi, nego točke presijecanja velikih procesa – od unutarnje reforme papinstva, preko redefiniranja crkvene geografije Europe, do oblikovanja nacionalne i političke svijesti u ranoj hrvatskoj državi.
U sinergiji historiografije, diplomatičke analize, teološke perspektive i kulturne topografije, prvi dan skupa izgradio je panoramu Europe u doba Tomislava – Europe u kojoj Hrvatska, s kraljem na čelu i metropolitom u Splitu, ulazi u krug politički i religijski relevantnih entiteta.
Nastavak o kralju Tomislavu
Znanstveni skup “Početci kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba” nastavlja se u petak i subotu, razmatrajući nove spoznaje i zaključke o splitskim sinodama, statusu i moći kralja Tomislava. Temeljito se analiziraju dostupni povijesni izvori te arhitektonski elementi toga doba koji nam danas uvelike pomažu u tumačenju i zaključivanju o veličini Hrvatskog Kraljevstva u srednjem vijeku. Raspravlja se i o jeziku i pismu, poglavito u sklopu liturgije te o ostalim područjima unutar Hrvatskog Kraljevstva koji su doprinijeli formiranju istoga.
Na ovom znanstvenom skupu se ne raspravlja samo o početcima Hrvatskog Kraljevstva već i o njegovim začetcima koja sežu nekoliko stoljeća ranije. Predstavljaju se kompleksne okolnosti, osobe i događaji koji su prethodili stvaranju Kraljevstva, povezujući tako izvore sa zaključcima u širem europskom kontekstu, što naposljetku potvrđuju i brojni međunarodni znanstvenici koji prisustvuju skupu.
Najavljen je i veliki zbornik radova i predavanja koji će predstavljati trajni resurs za buduća izučavanja.
Članak i fotografije slobodni su za prijenos i objavu uz navođenje izvora, portal Blaga & misterije.
