in ,

Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ snažno je odjeknula, a autori na važnoj tribini u utorak govore o nastanku, pozadini, silnicama i interesu. Ulaz je slobodan

Izložba „U početku bijaše kraljevstvo" FOTO: MBT / Blaga & misterije
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo" FOTO: MBT / Blaga & misterije

Četiri mjeseca nakon otvaranja jedne od najzapaženijih izložbi posvećenih hrvatskoj povijesti, u predavaonici Galerije Klovićevi dvori održat će se javna tribina „U početku bijaše kraljevstvo: četiri mjeseca kasnije“.

U utorak, 10. ožujka u 18 sati autori izložbe, povjesničari Dino Milinović, Trpimir Vedriš i Tomislav Galović razgovarat će s publikom o nastanku izložbe, historiografskim pristupima na kojima se temelji te o snažnoj javnoj i medijskoj recepciji koju je izazvala u okviru obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva čemu je bila posvećena 2025. godina.

Tribina predstavlja završni javni razgovor uz izložbu koja ostaje otvorena do 15. ožujka, te predstavlja priliku da se, četiri mjeseca nakon njezina otvaranja, sagleda što je projekt donio hrvatskoj javnosti i kakve je rasprave o najranijim razdobljima hrvatske povijesti potaknuo.

Otkrijte blaga izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ koja u Klovićevim dvorima ostaje otvorena do 15. ožujka

Autori izložbe s publikom će podijeliti iskustva o njezinom nastanku, znanstveni pristup na kojem se temelji te razmišljanja o načinu na koji je izložba primljena u javnom i medijskom prostoru.

Izložba U početku bijaše kraljevstvo, organizirana u sklopu obilježavanja 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva, tijekom protekla četiri mjeseca profilirala se kao jedno od središnjih kulturnih događanja posvećenih hrvatskoj povijesti.

Može li najraniji prikaz ratnika na konju u Hrvatskoj predstavljati pretorijanca kneza Borne?

Osmišljena kao sveobuhvatan i suvremen prikaz razvoja hrvatske državnosti, od vremena crkvenih sabora 925. godine na kojima je sudjelovao kralj Tomislav, do danas, široj je javnosti ponudila pogled utemeljen na najnovijim spoznajama, povezujući arheološke nalaze, pisane izvore i interpretacije povjesničara.

Za one koje privlače skrivena blaga izložbe “U početku bijaše kraljevstvo”

Takav pristup bio je u velikoj mjeri pozitivno prihvaćen među posjetiteljima i u dijelu medija, no izložba je istodobno otvorila i niz rasprava o ulozi povijesti u suvremenom društvu. Upravo zbog toga, kako ističu organizatori, projekt je u javnom prostoru djelovao i kao svojevrsni lakmus-papir za pitanja nacionalnog identiteta, interpretacije prošlosti i načina na koji povijest ulazi u javni diskurs.

Tragom mjesta gdje su pokopani hrvatski vladari

Tribina koja se održava pred sam završetak izložbenog ciklusa zamišljena je kao prilika za refleksiju o procesu nastanka izložbe, ali i za razgovor o njezinoj recepciji, od afirmativnih reakcija do kritičkih osvrta koji su se pojavili u javnosti.

Dan kad je na Gospinu Otoku pronađena hrvatska kraljica Jelena

Autorski tim pritom će pokušati otvoriti širi pogled na to kako se historiografija može predstaviti javnosti te kakvu ulogu kulturne institucije imaju u oblikovanju javne rasprave o prošlosti. Organizatori naglašavaju da je tribina otvorena svima zainteresiranima, a posebno onima koji su izložbu već posjetili ili žele sudjelovati u razgovoru o pitanjima koja ona otvara.

Priča o turskom kokotu i hvarskoj Zviri iz boja “na kraju svita” gdje je odlučena sudbina zapadne civilizacije

U duhu javne povijesti, susret će biti prilika za izravni dijalog između autora i publike od stručnih pitanja o izvorima i interpretacijama do šire rasprave o mjestu povijesti u suvremenom hrvatskom društvu.

Detalj slike otkriva sjaj Modruša, glavnog grada Hrvatske od kojeg ostaju snene ruševine nedaleko autoceste

Panel „Iza lica i vremena: povijesni razvitak maškara“, u organizaciji studenata ISHA-e Zagreb i KSEKA-e. 24.02.2026. FOTO: MBT

O mitskim Kuretima na Jadranu, vremenu kad su Hrvatsku zvali Karibancija i tovaru s Lastova koji “radi” samo na poklade