Konzervatorske smjernice, koje određuju mogućnosti i granice zahvata na kulturnim dobrima, od ključne su važnosti ne samo za struku, već i za širu javnost, osobito vlasnike, lokalne zajednice i potencijalne investitore koji žele obnoviti i oživjeti povijesne građevine.
Njihova dostupnost otklanja višegodišnju prepreku netransparentnosti, omogućuje planiranje održive obnove i jasno postavlja pravila igre u prostoru između očuvanja kulturne baštine i njezina ponovnog uključivanja u život zajednice.
U tom kontekstu, objava novog seta konzervatorskih smjernica Ministarstva kulture i medija, koji se odnosi na 20 dvoraca s područja Slavonije, Baranje i Srijema, predstavlja još jedan važan korak prema sustavnoj zaštiti i revitalizaciji povijesne stambene arhitekture kontinentalne Hrvatske.
Nakon što su krajem lipnja predstavljene smjernice za dvorce u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, novi dokumenti objavljeni 25. srpnja obuhvaćaju dvorce unutar pet slavonskih županija – Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske.
POTHVAT ZA GENERACIJE KOJE DOLAZE: Oko nas se događa nezabilježena obnova kulturnih dobara Hrvatske
Radi se o povijesnim kompleksima koji svjedoče o slojevitim društvenim, političkim i estetskim procesima od ranonovovjekovnog doba do danas, a čije je očuvanje u izravnoj vezi s kulturnim identitetom i potencijalom razvoja regije.Nekolicina dvoraca ističe se iznimnim stupnjem očuvanosti izvornog povijesnog i građevnog oblikovanja.
Među njima su dvorac Mailath u Donjem Miholjcu, Pejačevićevi dvorci u Našicama i Osijeku, dvorac Khuen Belassy u Nuštru te dvorac Prandau-Normann u Valpovu. Njihov arhitektonski integritet, perivoji i pripadajuće gospodarske zgrade čine ih reprezentativnim primjerima kulturnih dobara najviše vrijednosti, čija je obnova istovremeno stručni izazov i razvojna prilika.
TRENK feat. EU: Kada se legendarni barun vraća svom dvorcu u Trenkovu?
Ostalih petnaest dvoraca, iako je tijekom vremena doživjelo prenamjene, propadanja ili prilagodbe za stanovanje, i dalje čuva relativno visok stupanj izvornosti. Za njih smjernice predviđaju konzervatorske metode koje omogućuju obnovu uz prilagodbu unutarnjih prostora novim sadržajima, pri čemu se strogo čuva vanjski izgled, prostorna struktura i ambijentalna vrijednost cjeline.
Kao i kod prethodno obrađenih skupina, smjernice se ne odnose samo na građevinu dvorca, već obuhvaćaju i njegovu širu okolicu – perivoje, parkove, gospodarske zgrade i prostorne odnose unutar imanja – čime se naglašava važnost očuvanja sveukupnog povijesnog krajolika.
Potencijal dvoraca Hrvatske
U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske trenutačno je upisan 101 dvorac reprezentativne arhitekture s područja 14 kontinentalnih županija. Iako posjeduju ogroman kulturni i gospodarski potencijal, njihova obnova često nailazi na prepreke koje se sastoje od neriješenih vlasničkih odnosa i financijske zahtjevnosti, do činjenice da konzervatorski kriteriji do sada nisu bili javno dostupni, što je dodatno pojačavalo nesigurnost i neizvjesnost potencijalnih ulaganja.
BRŽE IH JE SAGRADITI NEGO OBNOVITI Zašto zapinje obnova dvoraca, utvrda i starih gradova Hrvatske?
Zbog toga Ministarstvo kulture i medija od 2019. godine provodi sustavan terenski pregled svih zaštićenih dvoraca s ciljem izrade smjernica koje omogućuju obnovu i novu namjenu u skladu s vrijednostima kulturne baštine.
S objavom svake nove skupine smjernica taj proces dobiva konkretnu primjenu i postaje važan alat u usklađivanju interesa zaštite, razvoja i društvenog korištenja kulturnih dobara.
