in ,

Hrvatske pripovjedačice koje nam pričaju stare priče: Tina i Rajna Gatalica su majka i kći koje slušatelje uranjaju u bilogorske svjetove

Serijal se nastavlja, a zalazimo u djelić svijeta Tine i Rajne Gatalice, majke i kćeri koje svoju ljubav prema pripovijedanju zajedno provode u djelo. Objema je pripovijedanje samo hobi te su po struci obje knjižničarke.

Tina Gatalica pripoovijeda u Bjelovarskom kazalištu, FOTO: Snježana Berak

Svojim pripovijedanjem priča, bajki i predaja one nas povezuju s prošlošću i tako oživljavaju drevnu tradiciju naših predaka. Naime, naši su preci, pa možda i neki od nas, odrasli uz živopisno pripovijedanje priča. Njih je, kako mnoge okupljene žene ističu, bitno čuti, a ne samo pročitati ili vidjeti. Dok bi se nekoć gotovo svatko okušao u pripovjedačkim vodama pri odgoju djece ili uz ognjište, danas takvih ima sve manje.

Priče koje pripovijedaju su prema Rajni “različite tematike, potječu iz različitih kultura, neke su narodne, neke autorske, neke su vrlo mlade, a neke stare stoljećima”. Također, Tina kaže da pripovijeda priče koje su je “upecale”, koje je zavoljela od prve, a promiču mnoge vrline poput dobrote, nesebičnosti i upornosti. Godine 2018. je tema Mjeseca hrvatske knjige bila baština, pa su održale pripovijedanje nazvano “Vrijeme divova i vila”.

Inspiraciju su, kažu, pronašle u Kvakovim zapisima bilogorskih narodnih priča. Njegovo pravo ime bilo je Zvonimir Lovrenčević, a one su se zajedno prepustile pothvatu da prouče njegov nikad objavljeni rukopis koje su pronašle na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Tina Gatalica pripovijeda u Bjelovarskom kazalištu, FOTO: Snježana Berak

Tina Gatalica je otkrila pripovjedačicu koja “čuči u njoj i koju ne smije zanemariti” kad je prije trideset godina ispripovijedala tri priče srednjoškolcima. Nakon što se tome otvorila, navodi da su joj priče samo dolazile. S druge strane, Rajna kaže da joj je iskustvo pripovijedanja priča u nastavi prilikom rada u osnovnoj školi bilo ono koje ju je inspiriralo.

Tada je doživjela posebnu atmosferu i blagotvoran učinak koje je njena izvedba imala na djecu u razredu. Obje navode da ih je Sathya Sai odgoj u duhu ljudskih vrijednosti u kojem je pripovijedanje jedna od pet glavnih metoda poučavanja i odgoja djece potaknuo na pripovijedanje. Zasigurno je na njihovo stvaralaštvo utjecala i Jasna Held, prva profesionalna pripovjedačica u Hrvatskoj, kod koje su položile osnovni i napredni tečaj pripovijedanja.

Tina Gatalica pripovijeda u Bjelovarskom kazalištu, privatna arhiva T. i R. G.

Inspiriraju ih same priče koje u njima probude potrebu da ih se ispriča. Rajna dodaje da na motivaciju utječu i reakcije slušatelja svih uzrasta na priče. Usto, Tina navodi da se uvijek iznenadi odjekom koji pripovijedanje bajki i drugih priča “izazove u slušatelju”.

Rajna primjećuje da na odrasle ono ima posebno blagotvorno djelovanje. Publici često podijele evaluacijske listiće, a oni nerijetko pišu da im priče i pripovijedanje pomažu povezati se sa samima sobom, pokažu im put, riješe neki problem ili im otkriju nešto o sebi.

“Vrijeme divova i vila”, Rajna Gatalica pripovijeda u Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” Bjelovar, privatna arhiva T. i R. G.

Nastupaju u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, u narodnim knjižnicama, na festivalima pripovijedanja, sajmovima knjiga, radiopostajama, u Bjelovarskom kazalištu. Također, drže radionice o pripovijedanju. Krajem 2024. su bile pozvane i u evangelističku crkvu gdje su pripovijedale božićne priče.

Kralj Bela IV. i kraljica Marija FOTO: Muzej grada Zagreba

Žive slike u Muzeju grada Zagreba: upoznajte povijesne ličnosti koje oživljavaju prošlost