“Pitanje mjesta krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava i dalje ostaje povijesna nepoznanica”, istaknuo je njemački povjesničar Ludwig Steindorff na predavanju održanom u Hamburgu povodom 1100. obljetnice uspostave Hrvatskog Kraljevstva.
Prema njegovim riječima, često spominjano Duvanjsko polje zapravo nema čvrsto uporište u izvornim povijesnim izvorima. Inače, Steindorff je umirovljeni profesor povijesti istočne i jugoistočne Europe sa Sveučilišta Christian-Albrechts u gradu Kielu. Doktorsku disertaciju napisao je upravo na temu povijesti dalmatinskih gradova.
Zbog istraživanja hrvatske povijesti, Sveučilište u Splitu dodijelilo mu je počasni doktorat. Velik je stručnjak koji ima pristup stranim arhivama koji mu pak daju jedinstven i utemeljen pogled na teme kojima se bavi.
Predavanje pod naslovom “1100 godina Hrvatskog kraljevstva: Kralj Tomislav i Splitska sinoda 925. u kontekstu europske povijesti”, održano u dvorani Hamburške nadbiskupije pred 64 uzvanika, organizirali su Hrvatski generalni konzulat i Hrvatska katolička misija u Hamburgu.
Stabilno Hrvatsko Kraljevstvo
Steindorff, jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, podsjetio je okupljene kako je Tomislavova krunidba označila uspostavu jedne od najranijih stabilnih državnih struktura u ranosrednjovjekovnoj Europi, uz Bizantsko i Bugarsko Kraljevstvo.
U svom izlaganju, Steindorff je analizirao porijeklo tvrdnje o Duvanjskom polju kao mjestu Tomislavove krunidbe. Pojasnio je da se ta ideja temelji na interpretaciji devetog poglavlja latinske verzije Ljetopisa popa Dukljanina, gdje se spominje sabor “in planitie Dalmae” (na ravnici Dalma).
Hrvatski povjesničari 19. stoljeća, ponajprije Ivan Kukuljević i Vjekoslav Klaić, poistovjetili su tu “Dalmu” s Duvnom (današnjim Tomislavgradom) te kralja Svetopeleka iz Ljetopisa s kraljem Tomislavom.
No, prema Steindorffu, riječ je o pogrešnom čitanju sekundarnog izvora koji je sam po sebi historiografski upitan. “Moj zaključak jest da je povezivanje mjesta Dalma s Duvnom neodrživo. Riječ je o fiktivnom lokalitetu iz središta kraljevstva Svetopeleka, koji nema izravnu vezu s povijesnim Tomislavom”, naglasio je Steindorff.
Dodao je kako je cijela priča iz Ljetopisa popa Dukljanina zapravo služila kao argument u srednjovjekovnim borbama za crkvenu jurisdikciju između barske i dubrovačke crkve u 13. stoljeću.
Priča o Duvanjskom saboru je davno odbačena
Njemački povjesničar je podsjetio kako je još Ferdo Šišić, vodeći hrvatski medievist, prije stotinu godina odbacio priču o Duvanjskom saboru. Unatoč tome, narativ je ostao prisutan u popularnoj povijesti i simbolici.
Sveta knjiga hrvatskih kraljeva je u Splitu – još od vremena kralja Tomislava
Odgovarajući na pitanje iz publike o stvarnoj lokaciji krunjenja, Steindorff je rekao: “Vjerojatnije je da se krunidba dogodila na drugome mjestu, koje još uvijek nije točno locirano. To ostaje jedan od brojnih izazova za buduća istraživanja.”
Mjesto krunidbe kralja Tomislava jedna je od nepoznanica koja se često vezuje uz Hrvatsko Kraljevstvo i njegove početke, iako se ono smatra bitnim jedino u, kontroverzom pogonjenoj, popularnoj medijskoj kulturi.
Visoka znanost pak, teoriju o Duvanjskom saboru davno je odbacila. Naime, postoje brojni izvori poput onih karolinških i vatikanskih koji govore da je Hrvatsko Kraljevstvo bilo stabilno i razvijeno.
Steindorff je podsjetio kako je Hrvatska u 10. stoljeću bila dio šire europske političke i crkvene scene. O tomu je govorio i u svibnju na međunarodnom znanstvenom skupu u Splitu, “Početci kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici”, središnjem znanstvenom događaju godine kada Hrvatska različitim događanjima obilježava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.
Na tom skupu, predavanje Ludwiga Steindorffa nazvano je “Sabor na Duvanjskom polju – historiografska fikcija i njezina podloga u ljetopisu Popa Dukljanina”.
Proslava obljetnice u inozemstvu
1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva ove se godine slavi diljem Hrvatske, ali i među hrvatskim zajednicama u inozemstvu. Tako je i na sjeveru Njemačke, gdje oko Hamburga živi oko 32.000 Hrvata.
Osim predavanjem, jubilarna je godina obilježena i izložbom likovnih radova polaznika hrvatske nastave. Postavljena je kako bi posjetitelji predavanja “imali priliku svjedočiti suočavanju najmlađih s povijesnim temama”.
Povijesni jubilej obilježen je i tijekom nedavno održanog Hrvatskog Festivala prilikom kojeg je izveden dječji igrokaz na temu krunidbe kralja Tomislava.
