in ,

Ćuko i Garo odsad imaju protekcije: tradicija uzgoja hrvatskog ovčara postala kulturno dobro Hrvatske

Hrvatski ovčari, Foto: Dora Dević, 2025 / Ministarstvo kulture i medija
Hrvatski ovčari, Foto: Dora Dević, 2025 / Ministarstvo kulture i medija

Tradicija uzgoja i suživota s hrvatskim ovčarom, najstarijom izvornom hrvatskom pasminom pasa, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i time službeno zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro. Odluka je donesena 18. prosinca 2025., čime je višestoljetna povezanost čovjeka i ove pasmine prepoznata kao dio nacionalne kulturne baštine.

Hrvatski ovčar, poznat i pod nazivima pulin, bujtar, ćuko ili garo, stoljećima je prisutan na području Slavonije, Srijema i Baranje – prostoru koji se smatra njegovim matičnim područjem. Tijekom vremena pasmina se snažno ispreplela s gospodarskim, društvenim i svakodnevnim životom lokalnih zajednica, osobito u kontekstu tradicijskog stočarstva i ruralne svakodnevice.

Hrvatski ovčari, Foto: Dora Dević, 2025 / Ministarstvo kulture i medija
Hrvatski ovčari, Foto: Dora Dević, 2025 / Ministarstvo kulture i medija

Ta duboka povezanost ostavila je traga i u nematerijalnoj kulturi. Hrvatski ovčar spominje se u bećarcima i usmenoj književnosti, prikazivan je u likovnim prikazima slavonskih prizora, izrađivan u skulpturi i primijenjenoj umjetnosti te zastupljen na tradicijskim predmetima poput šaranih tikvica. Posebno mjesto zauzima i u folklornim manifestacijama, ponajprije na Đakovačkim vezovima, gdje se afirmirao kao regionalni i nacionalni simbol.

Sve do sredine 20. stoljeća hrvatski je ovčar imao iznimnu gospodarsku važnost kao pastirski pas, a njegova je prisutnost zabilježena i na ergeli lipicanaca u Đakovu od 19. stoljeća do danas. S postupnim napuštanjem ekstenzivnog stočarstva slabi njegova izvorna uloga, no istodobno jača interes stručnjaka, kinologa i ljubitelja životinja za očuvanje pasmine.

Hrvatski ovčari, Foto: Dora Dević, 2025 / Ministarstvo kulture i medija
Hrvatski ovčari, Foto: Dora Dević, 2025 / Ministarstvo kulture i medija

Od 20. stoljeća sustavno se provode znanstvena istraživanja i uzgojni programi usmjereni na očuvanje i unaprjeđenje hrvatskog ovčara, koji danas nadilazi granice svoga izvornog prostora te je prisutan i u drugim dijelovima Hrvatske i inozemstvu. U suvremenom kontekstu sve se češće koristi kao pas za pratnju, kućni ljubimac te sportski i potražni pas, pri čemu se ističe njegova inteligencija i svestranost.

Inicijativu za upis tradicije uzgoja i suživota s hrvatskim ovčarom u Registar kulturnih dobara pokrenulo je Kinološko društvo Matični klub Hrvatskog ovčarskog psa Đakovo. Ovim upisom ne štiti se samo pasmina, nego i živa veza između ljudi, životinja i prostora – odnos koji čini važan dio kulturnog identiteta Hrvatske.

Tvrđava Šarengrad FOTO: Krešimir Regan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Na vidikovcu Šarengrada i danas je jasno zašto je taj tvrdi grad iznad Dunava čuvao granice svjetova

Otvorenje Atelijer Meštrović, prosinac 2025. FOTO: Ministarstvo kulture i medija

Zavirite u obnovljeni atelijer u kojem je nekoć u Mletačkoj živio Ivan Meštrović