U lipnju smo na poklon dobili zanimljivu knjižicu pod nazivom Bistrajnska kuharica. Podnaslov Tradicionalna jela bistrajnskega kraja z obratem v neke najnoveiše trende 21. stoletja nagovještava što nas čeka između korica. Na osamdesetak stranica ova kuharica donosi brojne recepte koji su se u bistrajnskom kraju pripremali od davnina. Napisana je govorom bistranskog kraja, s posebnim naglaskom na mjesni govor Poljanice Bistranske.
Autori prof. Domagoj Sironić, Marija Škrlin i Marko Šimunović iz udruge Vuglenari Poljanica-Bistra, uz stručne savjete kuhara i majstora-specijalista Stjepana Lešnjaka, ali i ostalih kazivača kojima su se obratili za pomoć, u njoj bilježe preko stotinu autentičnih, konciznih recepata, podijeljenih prema vrsti jela. Tiskana je u prosincu 2019. godine uz financijsku pomoć Općine Bistra.
Bistrajnska kuharica “kuhala” se cijelo desetljeće
Ideja o izradi ovakve knjige nastala je gotovo desetljeće ranije kada je gđa Marija Škrlin odlučila napraviti “par starih domačih jel terih se je zmislila z svojega detinjstva da ponudime z nečim goste teri su došli gledat vuglenicu”. Osim nje, bio je tu i Marko Šimunić, čovjek koji “ima zanimljivu memoriju. Ima i interese morti drugče onega koj denešnje lude zanima.” Iako podosta mlad da bi se mogao okarakterizirati kao kazivač, Marko je uspješno prenio vividna sjećanja na svoju majku u kuhinji.
Povjesničara Sironića je, pak, zabezeknuo razgovor u učionici u jesen 2018. godine. Naime, po prvi put otkad predaje petom razredu, dogodilo se da niti jedan učenik u svojih 10 godina života nije vidio srp niti zna što je to. U međuvremenu, grupa autora je upoznala kuhara Stjepana Štefa Lešnjaka, koji je osnovao Udrugu kuhara.
U prijateljskom razgovoru kojeg su vodili jedne večeri, ova četvorka je tako dijelila svoja sjećanja na minula vremena i dogodovštine, ali i zabrinutost da vrijednosti njihova kraja polako, ali sigurno nestaju iz suvremenog narativa današnjice.
Stoga su, odlučni u namjeri, dogovorili da će napisati knjigu s bistrajnskim receptima, ali autohtonim rječnikom mjesnog govora.
Govor i običaji sačuvani od zaborava
Sironić se tako prisjeća u uvodu kojega potpisuje: “Nažalost, teške je denes čuti pravega kajkavskega. Dale, sake sele je imale i neki svoj govor, pa čak i saka familija. Kak pomiriti govor z Novaka i Gornje Bistre? Starejši ludi se i denes sečaju kak je to bile v ZET-ovem autobusu krajem ’60-ih. Za sakega su znali po govoru z terega je sela … Kak nekaj napisati, a da ne bu krive? Šteli bi zapisati na bistrajnskemu govoru, a posebne se bume oslonili na govor z Polanice.” Pritom profesor Sironić misli na sadašnje stanje kajkavskog govora stanovnika Bistre, s određenim prisjećanjem na stariji govor, posebno Poljanice Bistranske.
Osim recepata, autori su se osvrnuli i na prehrambene navade svojih starih, ali i nešto mlađih. Stoga su se, u kontekstu prostorno-vremenske fluidnosti, dotaknuli i suvremenog načina konzumacije i pripreme nekih namirnica.
Uzgred, Bistrajnska kuharica, iako se oslanja na izvorna jela, ponegdje donosi recepte s namirnicama koje nekada nisu postojale u Bistri, a koje su bistrajnske domaćice vješto inkorporirale u svoj kulinarski opus. Opisani su pojedini jelovnici i običaji koji su bili mandatorni za određene blagdane i slavlja, ali i način na koji se svakodnevno živilo:
“Neki su bili jake siromašni i jeli su jake male. Ima i jela s mesem. No treba reči – mese se jele jake rietke, a kat se jele, to je bile za velike posle, veliku svečanost ili svetek. Divljač je bila rezervierana za plemstvo i gospodu.”
Slatke zelje z paradajzem
Nas su tako inspirirali da pokušamo skuhati nešto jednostavno, a zdravo i hranjivo za ovih ljetnih vrućina. Jelo je to koje je malo koje dijete s guštom pojelo. Danas ga pak rado pripremamo jer smo svjesni benefita za organizam, ali i zbog okusa, koji nam se, kroz godine, ipak omilio. U nastavku u cijelosti prenosimo recept za varivo od kupusa, kojeg smo pronašli u poglavlju Zelejne.
Sastojci:
- glavica zelja
- 2 dcl paradajz-sosa
- krampier
- cukor
Priprema:
Zelje se očisti, izvadi kocen i zrieže na kockice. V rajnglu se dene 1,5 l vode pa se dene kuhati dok bude mekane. Kad ostane male vode, doda se 2 dcl pardajz-sosa. Posoli se i doda prpra. Pri kraju se doda male cukora. Kak prilog se doda zmiešani, kalapajsani krampier (pire).
Zmiešani (kalapajsani, steflani, zdrezgani) krampier (pire)
Skuhati krampier v oguline (z koru). Obieliti ga. Pokle toga ga stisnuti z drezgalem. Doda se soli. Na žlice masti prepeče se nariezana glavica luka. Na to se dene kisielega vrjna. To skup prekipi, polieje se krampier i z nim se to zmieša.
