Na krajnjem istoku Hrvatske smjestili su se Nijemci. Mjesto čije ime često zbunjuje. Iako mnoge odmah podsjeti na Nijemce, stanovnike Njemačke, ta je sličnost zapravo slučajna. Povijest ovoga mjesta mnogo je starija i dublja od same asocijacije na ime.
Tragovi života od prapovijesti do Rimljana
Područje današnjih Nijemaca bilo je naseljeno još u prapovijesti. O tome svjedoče arheološki nalazi poput kamenih sjekira, kopalja i strjelica. U rimskom razdoblju ovdje je također postojao život, što potvrđuju pronađena medicinska pomagala i ostaci rimske arhitekture. Sve to pokazuje da su Nijemci kroz stoljeća bili važno gospodarsko, kulturno i upravno središte.
Od Nempthy do Nimaca
Prvi pisani tragovi o selu potječu iz 15. stoljeća, kada se spominju nazivi Nempthy i Nemethy, a kasnije Nemci i Nijemci. Zanimljivo je da lokalno stanovništvo već stotinjak godina selo naziva Nimci, a sebe Nimčani.
Postoji i legenda o nijemom brodaru, skeledžiji koji je preko Bosuta prevozio ljude i robu. Navodno je selo ime dobilo upravo po tom „nimaku“. Iako je teško dokazati istinitost ove priče, ona i danas živi u predaji.
Skrivena turska kupaonica i podzemni prolazi
U samom središtu mjesta, u današnjem parku, tek metar ispod površine zemlje nalazi se splet zidova i šupljina. Lokalitet je prepoznat kao turska kupaonica. Nijemci su, osim toga, ispresijecani rovovima i tunelima koji su i danas djelomično vidljivi s površine.
Godine 1529. mjesto je palo pod osmansku vlast i pod njome ostalo gotovo 150 godina. Južno od mjesta tada su se prostirale močvarne šume prema rijeci Savi. U tim su se šumama stanovnici skrivali tijekom pljačkaških pohoda. Danas su šume ostale, ali močvara više nema.
Župna crkva sv. Katarine
Župa Nijemci spominje se još 1332. godine, a crkveni zapisi iz 17. stoljeća potvrđuju da su Nijemci tada bili važno duhovno središte.
Župna crkva sv. Katarine, smještena uz obalu Bosuta na prapovijesnom lokalitetu Gradini, s očuvanim opkopom, te je vrlo vrijedan kulturno-povijesni spomenik. Sagrađena je u 14. stoljeću, no istraživanja su pokazala da je imala romaničku prethodnicu. Ispod današnjeg poda pronađene su dvije starije podne razine, kao i ostaci rimske arhitekture.
Tijekom iskapanja otkriveni su grobovi bjelobrdske kulture te ostaci monumentalne građevine iz ranijeg razdoblja. Pretpostavlja se da su prvu crkvu gradili članovi obitelji Lothard, tadašnji vlasnici Nijemaca. Pretpostavlja se, kako se upravo na ovom mjestu, u središtu današnjih Nijemaca nalazila i srednjovjekovna utvrda i trgovište Nijemci.
Josip Belajević iz Nijemaca radio je s vinkovačkim arheolozima, te je o istraživanju napisao: “Svašta je pronađeno. Sondiranjem temelja crkve došli do dubine od 430 cm, na desnom potpornju naišli smo na polukružni otisak rimske cigle (rimske vile), srednjovjekovnih grobova, do razno raznih predmeta iz više vremenskih perioda, gotičke otiske zazidanih prozora itd. Nakon toga je župnik odlučio napraviti “Zavičajni muzej,” jer samo mjesto ima strašno bogatu povijest. Tada sam na njegov nagovor napravio maketu “Srednjovjekovni Nijemaci”.”
Današnja crkva oblikovana je u gotičkom stilu početkom 15. stoljeća, a početkom 18. stoljeća doživjela je baroknu preobrazbu koju su proveli svećenici don Luka i Andrija Natali. U ratu je bila teško oštećena, ali je nakon njegova završetka obnovljena i danas ponovno krasi središte Nijemaca.
Literatura
Mrežna stranica Općine Nijemci, nijemci.hr
Mrežna stranica TZ Općine Nijemci
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 11.2.2026. https://www.enciklopedija.hr/clanak/nijemci-selo
