U svakom putovanju ostaje trag, a u svakom kadru duh onoga koji gleda dalje od horizonta.
Mario Saletto [~le’to] (Zagreb, 4. studenoga 1935. – Zagreb, 16. studenoga 2006.) bio je jedan od onih koji su svijet promatrali očima istraživača, a bilježili ga rukom umjetnika. Televizijski snimatelj, redatelj i putopisac, pripadao je generaciji hrvatskih dokumentarista koja je u drugoj polovici 20. stoljeća otvorila prozore svijeta domaćoj publici.
Suvremenik pustolova i istraživača
Bio je suvremenik Jože Horvata, Željka Malnara, Zvonka Tota i drugih istraživača čije su kamere i jedrilice 1980-ih i 1990-ih pronosile hrvatsko ime svijetom. No dok su njegovi kolege često isticali avanturistički duh, Saletto je bio tihi kroničar svjetskih prostranstava. Sustavan, promišljen i duboko uronjen u priče ljudi koje je susretao.
Bio je sportaš i istraživač po prirodi, planinar, alpinist, ronilac, jedriličar, biciklist i dobrovoljni gorski spasilac. Saletto je već kao mladić živio život u pokretu. Od 1958. objavljivao je novinske i fotografske priloge o planinarstvu, kampiranju i biciklizmu, pretvarajući strast prema kretanju u prvu školu dokumentarizma.
Zaposlen na Televiziji Zagreb od 1956. do umirovljenja 2001., prošao je put od kamermana do redatelja i reportera, realiziravši više od 200 dokumentarnih i putopisnih emisija. Studirao je snimanje na zagrebačkoj Akademiji kazališne i filmske umjetnosti (1969.-1973.), gdje je razvio spoj tehničke preciznosti i umjetničke senzibilnosti koji će postati njegov zaštitni znak.
Njegov prvi zapaženi rad bila je koprodukcijska dokumentarna serija “Tajne Jadrana” (1974.-1975.), u kojoj je istraživao arheološka nalazišta i olupine brodova u jadranskom podmorju. Taj je projekt otvorio put njegovim kasnijim serijalima, svojevrsnim vizualnim kronikama koje su povezale more, zemlju i čovjeka.
Saletto nezaustavljiv u putešestvijama
Središnji dio njegova opusa čine putopisne serije “Beskrajem svijeta” (1983.-1997.) i “Jedrima oko svijeta” (1988.-1995.), u kojima je bio redatelj, scenarist i snimatelj. U 56 epizoda “Beskrajem svijeta” Saletto je prikazao Afriku, Aziju i Južnu Ameriku: uspon na Ande i Kilimandžaro, pustinju Saharu, plemena Masai, Tuareze i Dogone, gradove pretkolumbovskih civilizacija, Amazoniju, Nepal i Sibir. Pratio je i tri Zagrebačke alpinističke ekspedicije pod vodstvom Darka Berljaka: “Ama Dablam” (1986.), “Ngojumba Kang” (1987.) i “Mount Everest” (1989.). Dodatni ciklus “Na tri oceana” emitiran je 1996.-1997.
Serijal “Jedrima oko svijeta”, sniman 1988.-1995., u 45 epizoda pratio je putovanja jedrilicom HIR 3 i drugim plovilima oko svijeta, većim dijelom uz jedriličara Mladena Šuteja, s kojim je obišao i Cabo de Hornos. Treći veliki ciklus, “Pustolovina u Hrvatskoj” (1997.-2002.), donio je 24 epizode o putovanju Hrvatskom na najrazličitije načine: pješice, konjima, biciklom, balonom, skijama, kajakom, pa čak i na dasci za jedrenje. Posljednje serije, “5000 km kroz Meksiko” (2000.), “Nacionalni parkovi SAD-a” (2001.) i posmrtno emitiran “Tragom braće Seljan” (2007.), potvrdile su njegovu neiscrpnu strast za otkrivanjem svijeta.
Snimio je i dvije epizode o poznatom Camel Trophy reliju (Sibir-Bajkal 1990., Tanzanija-Burundi 1991.), a svoje iskustvo sažeo je u knjizi “Beskrajem svijeta” (1989.). Njegovi putni dnevnici (1957.-1959.) objavljeni su 2023. iz ostavštine pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.
Ostavština strasti – izložba u čast životu i djelu
Ovogodišnji Dani Hrvatskog državnog arhiva (7.-10. listopada) posvećeni su upravo tom nasljeđu. Izložba “Ostavština strasti – život i djelo Marija Saletta”, koju je otvorila državna tajnica Dražena Vrselja, predstavlja njegovu bogatu dokumentarističku građu: filmske trake, dnevnike, snimateljsku opremu, fotografije i rukopise. Autorice postava Tatjana Šarić i Jasna Ferluga, Salettova dugogodišnja suradnica i životna suputnica, izložbom su rekonstruirale njegovu osobnu i profesionalnu putanju, od prvih amaterskih snimaka do globalnih ekspedicija.
Ravnatelj HDA-a Dinko Čutura istaknuo je da arhiv, čuvajući Salettovu ostavštinu, čuva i vrijeme u kojem je istraživanje svijeta bilo stvar osobne hrabrosti i predanosti: “Salettova kamera bila je produžetak pogleda koji nije poznavao granice”, opisao je Čutura.
Izložba “Ostavština strasti” ne govori samo o jednom autoru, nego o cijeloj epohi hrvatskog dokumentarizma. Saletto je, poput Horvata i Malnara, pripadao generaciji koja je vjerovala da svijet vrijedi istražiti vlastitim rukama i pogledom. No, za razliku od njih, njegov putopis nije bio potraga za senzacijom, već za razumijevanjem.
Njegov rad danas stoji na raskrižju povijesti i sjećanja – između filma, geografije i književnosti. A u beskraju arhiva, njegov pogled i dalje ostaje usmjeren prema horizontu, ondje gdje svijet počinje.
Izložba se može razgledati do kraja listopada u zgradi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, u sklopu programa Dani HDA 2025.
