Beskrajem svijeta Marija Saletta

U svakom putovanju ostaje trag, a u svakom kadru duh onoga koji gleda dalje od horizonta.
Mario Saletto [~le’to] (Zagreb, 4. studenoga 1935. – Zagreb, 16. studenoga 2006.) bio je jedan od onih koji su svijet promatrali očima istraživača, a bilježili ga rukom umjetnika. Televizijski snimatelj, redatelj i putopisac, pripadao je generaciji hrvatskih dokumentarista koja je u drugoj polovici 20. stoljeća otvorila prozore svijeta domaćoj publici.

Suvremenik pustolova i istraživača

Bio je suvremenik Jože Horvata, Željka Malnara, Zvonka Tota i drugih istraživača čije su kamere i jedrilice 1980-ih i 1990-ih pronosile hrvatsko ime svijetom. No dok su njegovi kolege često isticali avanturistički duh, Saletto je bio tihi kroničar svjetskih prostranstava. Sustavan, promišljen i duboko uronjen u priče ljudi koje je susretao.

Bio je sportaš i istraživač po prirodi, planinar, alpinist, ronilac, jedriličar, biciklist i dobrovoljni gorski spasilac, Saletto je već kao mladić živio život u pokretu. Od 1958. objavljivao je novinske i fotografske priloge o planinarstvu, kampiranju i biciklizmu, pretvarajući strast prema kretanju u prvu školu dokumentarizma.

Zaposlen na Televiziji Zagreb od 1956. do umirovljenja 2001., prošao je put od kamermana do redatelja i reportera, realiziravši više od 200 dokumentarnih i putopisnih emisija. Studirao je snimanje na zagrebačkoj Akademiji kazališne i filmske umjetnosti (1969.–1973.), gdje je razvio spoj tehničke preciznosti i umjetničke senzibilnosti koji će postati njegov zaštitni znak.

Njegov prvi zapaženi rad bila je koprodukcijska dokumentarna serija „Tajne Jadrana“ (1974.–1975.), u kojoj je istraživao arheološka nalazišta i olupine brodova u jadranskom podmorju. Taj je projekt otvorio put njegovim kasnijim serijalima, svojevrsnim vizualnim kronikama koje su povezale more, zemlju i čovjeka.

Središnji dio njegova opusa čine putopisne serije „Beskrajem svijeta“ (1983.–1997.) i „Jedrima oko svijeta“ (1988.–1995.), u kojima je bio redatelj, scenarist i snimatelj. U 56 epizoda Beskrajem svijeta Saletto je prikazao Afriku, Aziju i Južnu Ameriku: uspon na Ande i Kilimandžaro, pustinju Saharu, plemena Masai, Tuareze i Dogone, gradove pretkolumbovskih civilizacija, Amazoniju, Nepal i Sibir. Pratio je i tri Zagrebačke alpinističke ekspedicije pod vodstvom Darka Berljaka – Ama Dablam (1986), Ngojumba Kang (1987) i Mount Everest (1989). Dodatni ciklus Na tri oceana emitiran je 1996.–1997.

Serijal Jedrima oko svijeta, sniman 1988.–1995., u 45 epizoda pratio je putovanja jedrilicom HIR 3 i drugim plovilima oko svijeta, većim dijelom uz jedriličara Mladena Šuteja, s kojim je obišao i Cabo de Hornos. Treći veliki ciklus, „Pustolovina u Hrvatskoj“ (1997.–2002.), donio je 24 epizode o putovanju Hrvatskom na najrazličitije načine – pješice, konjima, biciklom, balonom, skijama, kajakom, pa čak i na dasci za jedrenje. Posljednje serije, 5000 km kroz Meksiko (2000), Nacionalni parkovi SAD-a (2001.) i posmrtno emitiran Tragom braće Seljan (2007.), potvrdile su njegovu neiscrpnu strast za otkrivanjem svijeta.

Snimio je i dvije epizode o poznatom Camel Trophy reliju (Sibir–Bajkal 1990., Tanzanija–Burundi 1991.), a svoje iskustvo sažeo je u knjizi „Beskrajem svijeta“ (1989.). Njegovi putni dnevnici (1957.–1959.) objavljeni su 2023. iz ostavštine pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.

Ostavština strasti – izložba u čast životu i djelu

Ovogodišnji Dani Hrvatskog državnog arhiva (7.–10. listopada) posvećeni su upravo tom nasljeđu. Izložba „Ostavština strasti – život i djelo Marija Saletta“, koju je otvorila državna tajnica Dražena Vrselja, predstavlja njegovu bogatu dokumentarističku građu: filmske trake, dnevnike, snimateljsku opremu, fotografije i rukopise. Autorice postava Tatjana Šarić i Jasna Ferluga, Salettova dugogodišnja suradnica i životna suputnica, izložbom su rekonstruirale njegovu osobnu i profesionalnu putanju, od prvih amaterskih snimaka do globalnih ekspedicija.

Ravnatelj HDA-a Dinko Čutura istaknuo je da arhiv, čuvajući Salettovu ostavštinu, čuva i vrijeme u kojem je istraživanje svijeta bilo stvar osobne hrabrosti i predanosti: „Salettova kamera bila je produžetak pogleda koji nije poznavao granice.“, opisao je Čutura.

Izložba „Ostavština strasti“ ne govori samo o jednom autoru, nego o cijeloj epohi hrvatskog dokumentarizma. Saletto je, poput Horvata i Malnara, pripadao generaciji koja je vjerovala da svijet vrijedi istražiti vlastitim rukama i pogledom. No za razliku od njih, njegov putopis nije bio potraga za senzacijom, već za razumijevanjem.

Njegov rad danas stoji na raskrižju povijesti i sjećanja – između filma, geografije i književnosti. A u beskraju arhiva, njegov pogled i dalje ostaje usmjeren prema horizontu, ondje gdje svijet počinje.

Izložba se može razgledati do kraja listopada u zgradi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, u sklopu programa Dana HDA 2025.