Kako je izgledalo društvo u doba kralja Tomislava? Što su odlučili splitski crkveni sabori 925. i 928. godine? Kako su se oblikovali politički, vjerski i identitetski temelji srednjovjekovne hrvatske države?
Početci kraljevstva iz znanstvenog kuta
Na ta i brojna druga pitanja odgovara međunarodni znanstveni skup “Početci Kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba”, svečano otvoren u četvrtak, 8. svibnja, u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Skup se održava do 10. svibnja na Filozofskom fakultetu u Splitu. Riječ je o središnjoj znanstvenoj manifestaciji u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Prijavljeno je ukupno 52 sudionika iz Hrvatske i devet drugih zemalja. Među njima su povjesničari, arheolozi, povjesničari umjetnosti, crkveni povjesničari, jezikoslovci i filolozi.
Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, Papinskog odbora za povijesne znanosti i Vlade Republike Hrvatske. Glavni organizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uz podršku više od deset znanstvenih i kulturnih institucija iz zemlje i inozemstva.
Svečano otvorenje
U uvodnom obraćanju splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić istaknuo je kako su splitski sabori “udarili smjer crkvenoga ustroja naših prostora, povezavši ga s prvim kršćanskim korijenima, a politički uokvirili hrvatski prostor pod kraljevskom vlašću Tomislava, kralja Hrvata – rex Croatorum, kako ga oslovljava papa.”
U ime Hrvatske biskupske konferencije okupljene je pozdravio vojni ordinarij Jure Bogdan, predsjednik Odbora HBK za jubilejske proslave. Istaknuo je da se ovim skupom želi ponovno oživjeti i vrednovati baština koja je utemeljila duhovni i politički pravac Hrvatske kroz povijest.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, govoreći u ime Vlade RH, naglasila je važnost zajedničkog okupljanja znanstvenih, crkvenih i državnih institucija: “Rijetke su prigode kada se ovako raznolike institucije okupe oko jedne teme, prepoznajući odgovornost prema identitetu i sjećanju.”
U kulturnom dijelu programa nastupili su Vokalisti Salone, Crkveni kantači iz Kaštel Kambelovca, sopranistica Ida Bilić Katić i orguljaš Mirko Jankov. Javnosti je ujedno prvi put izložen i Splitski evangelijar. Dragocjen je to rukopis iz razdoblja između 6. i 8. stoljeća.
Tijekom trodnevnog skupa bit će predstavljene teme o splitskim saborima, kraljevskoj vlasti, crkveno-političkom ustroju u kontekstu odnosa s Rimom i Bizantom, kao i o recepciji kralja Tomislava kroz stoljeća.
