Jedan od najstarijih pisanih tragova o tunolovu na istočnoj obali Jadrana dolazi iz Bakarskog zaljeva, gdje je još 1382. godine zabilježen prvi dokument koji spominje tunolov. Ta je godina povijesna prekretnica koja potvrđuje dugu i važnu tradiciju lova na ovu plemenitu ribu.
U Bakarskom zaljevu postojalo je deset tunera, te je to bila najveća koncentracija tunera na Jadranu. Nekoliko ih je bilo i u samom Bakru.
Kroz 16. i 17. stoljeće, tunolov u Bakru bio je pod upravom moćnih plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan, koji su tada posjedovali tunere u predjelima Pred Margaretom i Podstenom.
Osim na ove dvije lokacije još jedna tunera nalazila se na lokaciji Kod Mandraća. Nakon sloma Zrinskih, njihova je imanja preuzela ugarska vlast, a već 1779. godine Bakar postaje slobodni kraljevski grad, čime dolazi do promjene uprave nad tunerama.
Godine 1874., ukidanjem bakarskog municipija, upravljanje tunolovom prelazi pod nadležnost Općine Bakar, čime se zatvara jedno poglavlje, a otvara novo u administrativnom smislu.
Najveća tuna ikada ulovljena je 1928. godine. Samo dvije godine kasnije, 1930., strane tunolovke počinju pristizati na Jadran, donoseći konkurenciju i polako potiskujući tradicionalni način ribolova.
Sredinom 20. stoljeća počinje postupan nestanak tune, a 1979. godine bilježi se posljednji ulov u Bakarskom zaljevu, čime završava višestoljetna tradicija koja je oblikovala identitet ovoga kraja.
Rekonstruirana tunera ispred crkve sv. Margarete
U rujnu 2023. godine, ispred crkve sv. Margarete na Žalu Ribara, Grad Bakar postavio je vjernu repliku tunere – straže, osmatračnice koja je nekoć bila ključna za tradicionalni lov na tune.
Ova 17 metara visoka konstrukcija, izgrađena sredstvima Grada Bakra uz odobrenje Ministarstva kulture i medija te Konzervatorskog odjela u Rijeci, podsjeća na vremena kada je tunolov bio srce gospodarskog i društvenog života Bakra.
Straža, kao sastavni dio tunere, služila je za promatranje morske površine u potrazi za jatom tuna. Kada bi stražar ugledao srebrni odsjaj jata, uzviknuo bi “Tira! Tira!”, signalizirajući ribarima da povuku mreže. Ovaj poziv okupljao je mnogo ljudi – od najmlađih do najstarijih, u zajedničkom naporu izvlačenja teških mreža, koje su natopljene vodom znale težiti i do jedne tone.
Rekonstrukcija tunere dio je šireg projekta očuvanja ribarske baštine Bakra. Već 2021. godine, u Parku Banj postavljena je edukativna staza “Mreže sjećanja”, koja posjetiteljima pruža uvid u povijest tunolova kroz informativne ploče i interaktivne sadržaje. Šetnjom od parka prema Žalu Ribara, posjetitelji mogu doći do tunere.
Iako tunolova danas više nema, uspomena na njega živi kroz povijesne zapise i informativne ploče.
