Kako je izvijestila Virovitičko – podravska županija, prva je informacija o lokalitetu stigla kroz kriminalne aktivnosti. Nelegalni tragači s detektorima metala iskopali su ostavu keltskog srebrnog novca, razgrabili je i prodali preko crnih kanala. Iako je većina izmakla znanstvenoj zajednici, dio je ipak analiziran i pokazao neočekivano: riječ je o posebnom tipu keltskih novčića, vjerojatno kovanih negdje na Papuku.
Taj trag odveo je ekipu znanstvenika predvođenu prof. dr. sc. Hrvojem Potrebicom, s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na lokalitet Gradina koji se nalazi iznad Voćina. Sustavna su istraživanja započela prije dvije godine i sve do sada naizgled bez rezultata.
„Danas smo pronašli nešto iznimno“, rekao je Potrebica i fortifikaciju opisao kao bedeme izgrađene od kamena, vidljive i očuvane kao rijetko gdje. Primijetio je i kako ovo nisu uobičajeni zemljano-drveni obrambeni sustavi koji su propadali kroz stoljeća, nego sustav monumentalnih razmjera.
Bedemi ograđuju površinu od oko četiri hektara. U jednom su dijelu arheolozi presjekli konstrukciju i otkrili bedeme od tri sloja: zemlje, kamena i nabijene zemlje sveukupne visine do dva metra, a s vanjske strane i do osam metara. Pored toga, pronađena je i suhozidna obrambena struktura debljine više od metra i pol.
„U 25 godina karijere nisam vidio nešto ovakvo“, kaže Potrebica. „Ovo je najvidljivija i najbolje očuvana prapovijesna fortifikacija koju sam dosad istraživao.“
Pomak u vremenu: od Kelta do brončanog doba
U početku su istraživači vjerovali da imaju posla s ostatcima latenske kulture, kako se naziva civilizacija Kelta iz razdoblja 2. i 1. stoljeća prije Krista. No nalazi keramike promijenili su sliku.
„Pronašli smo keramiku koja datira iz razdoblja od 1000. do 1200. godine prije Krista“, pojašnjava Potrebica. Riječ je o kasnom brončanom dobu, vremenu koje je u ovim krajevima još uvijek arheološki slabo dokumentirano, što čini ovo otkriće još značajnijim.
Osim bedema, otkriveni su i tragovi kuća te dijelovi keramičkih posuda, svjedoke svakodnevice ljudi koji su ovdje živjeli prije više od tri tisuće godina. Uz Potrebicu, na lokalitetu su radili Franka Ovčarić i Luka Drahotusky-Bruketa, uz podršku Mislava Šljivca iz TZP Vrata Papuka. Kad su konačno ugledali konture zidina, kako kaže jedan od prisutnih, „Potrebici su zaiskrile oči“, a uzbuđenje je bilo gotovo opipljivo.
„Radili smo metodično, ali bez senzacija. Danas smo ih napokon dočekali. Ovo je arheološki jackpot“, rekao je sa smiješkom Potrebica, čije je ime već povezano s brojnim značajnim otkrićima, uključujući slavni kaptolski kneževski grob iz 2005., gdje je pronađen unikatni brončani mač.
Crno tržište, srebrni tragovi i znanstvena pobjeda
Priča s Gradine još jednom pokazuje kako kriminalne radnje mogu, paradoksalno, otvoriti vrata novim znanstvenim spoznajama, ako se pravovremeno reagira. Iako je keltska ostava izgubljena za struku, njezini tragovi su doveli do jednog od najvažnijih arheoloških otkrića posljednjih desetljeća na tlu Hrvatske.
Papuk je, kako se čini, još jednom potvrdio da krije blaga, i to ne samo prirodna. Ovaj put, u njegovoj utrobi pronađena je utvrda koja pomiče granice našeg znanja o ljudima tog vremena.
