Ideja o festivalu koji bi se o jesenjem ekvinociju odvio na ruševinama nedavno obnovljenog kaštela Petrapilosa začeta je u blizini ruševina rimske Vile Dragonera kod Peroja u ljeto 2025. godine. Organizaciju je s nekoliko suradnika pokrenuo naivni umjetnik Falco El Croata iz Peroja.
SOULFEST, odnosno “festival duše”, održan je posljednjeg ljetnog vikenda 2025. godine u kaštelu Petripilosa koji je tog dana postao mjesto gdje se odvio jedan od recentnih primjera suvremenog i održivog korištenja prostora koji su nekoć bile zaboravljene ruševne utvrde.
Kašteli kao platforma kreativnosti
Festival je okupio sudionike iz cijele regije koji su, prema opisu organizatora, slavili završetak ljeta, ravnotežu svjetla i tame i snagu zajedništva. Program je tako uključivao nastupe live benda Vrach/Shamanika & Polona, DJ set DJ Juhe, bubnjarsku ceremoniju uz ples vatre, te niz malih umjetničkih instalacija posvećenih elementima prirode: zemlji, vodi, vatri, zraku i eteru koji su bili smješteni u skrivenim kutevima kaštela, na posjetitelju da ih otkrije i istraži. Ugostiteljska ponuda je uključivala veganske delicije i bezalkoholna pića, a događaj je dodatno poticao održivost kroz organizirani dijeljeni prijevoz.
Uz ograničen broj ulaznica i atmosferu dubokog poštovanja prema prostoru i prirodi, SOULFEST je postao savršen primjer kako se kulturna baština može oživjeti na način koji je u isto vrijeme suvremen, osjetljiv i potpuno u skladu s vrijednostima održivog turizma, ali i života.
Nekoliko tjedana kasnije pak ugledni je portal EuroNews objavio opsežnu reportažu realiziranu u partnerstvu s Europskom komisijom, sa ciljem približavanja važnih EU projekata široj javnosti. U fokusu priče su dva srednjovjekovna kaštela u Istri: Morosini-Grimani i Petrapilosa. Kroz europski projekt KulTERRA obnovljeni su i pretvoreni u mjesta koja streme postati središta održivog kulturnog turizma u Istri.
Kroz video prikaz obnove, novih sadržaja i izazova s kojima se suočavaju, reportaža, koju je potpisao Julian Gomez, otkriva kako povijesne utvrde mogu ponovno zaživjeti, postati atraktivne destinacije i pritom služiti lokalnoj zajednici, stvarajući radna mjesta, čuvajući baštinu i potičući razvoj.
Renesansna tvrđava s novim životom
U samom srcu gradića Svetvinčenat smjestio se kaštel Morosini-Grimani koji je jedan od najočuvanijih renesansnih kaštela u Istri. Sagradila ga je pulska velikaška obitelj Castropola na mjestu darovanoga im feuda još u srednjem vijeku, u duhu vremena. Na prijelazu u renesansu tadašnji vlasnici, obitelj Morosini, kaštel obnavljaju u renesansnu utvrđenu rezidenciju, koja je ostala poprilično dobro očuvana sve do danas. Pomogle su tome sanacija početkom 20. stoljeća, a potom i obnova 1933. godine.
U međuvremenu je u 16. stoljeću kaštel pripao obitelji Grimani, koja se zadržala u njemu sve do 19. stoljeća. Otuda današnje ime ovom velebenom kompleksu. Tristotinjak godina kasnije obitelj kaštel prepušta biskupima, koji ga prosljeđuju općini.
Nakon što je godinama bio napušten, danas godišnje privlači oko 45.000 posjetitelja i zapošljava dvanaest osoba tijekom sezone. Potpuno obnovljena arhitektura kaštela pruža prostor za brojne aktivnosti, od escape room igara i vjenčanja, do kušanja lokalnih delicija, team building programa, koncerata i srednjovjekovnih večeri. U okolici kaštela redovito se održavaju i sajmovi domaće hrane te tradicionalne igre.
“Kaštel je ovdje bio prije nas i moramo se pobrinuti da ostane i nakon nas”, rekao je Matija Ljuba, voditelj kreativnog razvoja kaštela. Dodao je kako se trude to istaknuti svakom posjetitelju: svi su pozvani da se zabave i uživaju, ali pritom poštujući svaki kamenčić. Uprava kaštela dodatno ističe da se svi programi planiraju pažljivo, s naglaskom na održivost.
Kaštel Morosini-Grimani dio je europskog projekta KulTERRA, koji je imao za cilj revitalizaciju istarskih utvrda. Ukupna vrijednost projekta bila je oko 3 milijuna eura, od čega je 85% sufinancirano sredstvima Kohezijske politike Europske unije. Nositelj projekta bila je Općina Svetvinčenat, a u njemu je sudjelovalo 12 partnera iz javnog, privatnog i civilnog sektora.
Osamljena utvrda s pogledom na budućnost
Drugi kaštel uključen u projekt je Petrapilosa koji se nalazi u brdima kod Buzeta. Ova utvrda iz 10. stoljeća danas nudi drugačije iskustvo, potragu za blagom za djecu, festivale poezije, radionice meditacije te koncerte jazza, popa i rocka.
“Povijesno je izoliranost bila prednost u obrani, ali danas je to izazov. Putna infrastruktura nije pogodna za velike turističke grupe koje dolaze autobusima”, objašnjava Matija Nezić, koordinator kulturnih i umjetničkih programa u Petrapilosi.
Unatoč izazovima, Nezić vjeruje da upravo jedinstven položaj Petrapilose daje poseban ugođaj i prostor za drugačiji oblik kulturnog turizma. Sudeći po posjećenosti raznih događanja organiziranih ovdje, magičnost strukture i lokacije očigledno nadvladava logističke prepreke.
Očuvanje kroz korištenje
Jedan od ključnih članova projekta bio je i arheolog Josip Višnjić, izvanredni profesor na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, koji je sudjelovao u istraživanju i obnovi Petrapilose.
“Ako obnovljene strukture ne koristimo, brzo će ponovno propasti. A jednom kad se ponovno uruše, teško je osigurati nova sredstva za sanaciju”, upozorava Višnjić. Dodaje kako je važno da ljudi počnu cijeniti ono što imaju i da razmišljaju kako tu baštinu očuvati.
Kašteli Morosini-Grimani i Petrapilosa danas su više od povijesnih ruševina. Oni su žarišta održivog razvoja, lokalnog identiteta i kulturnog turizma. U vremenu kad se europski projekti sve više usmjeravaju prema zelenim, inkluzivnim i održivim ciljevima, ovakvi primjeri pokazuju kako se nasljeđe može uspješno spojiti s potrebama sadašnjice. 
Ovaj članak drugi je dio serijala (NE)ISTRAŽENA HRVATSKA: Održivost baštine autorice Ane Mičić koji je objavljen u sklopu projekta Poticanje novinarske izvrsnosti u 2025. godini Agencije za elektroničke medije.
